Visoki predstavnik Schmidt nametnuo odluku o financiranju izbora u Bosni i Hercegovini

Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH), nametnuo je u utorak, 7. juna odluku kojom će se Centralnoj izbornoj komisiji BiH doznačiti 12,52 miliona maraka (oko 6,41 milion eura) za organizaciju oktobarskih općih izbora.

Schmidt je naglasio kako se ovom odlukom "osiguravaju trajna i sistemska rješenja za automatsko i kontinuirano financiranje izbora kao i privremeno financiranje u situacijama kada budžet BiH ne bude usvojen u budućnosti".

"Odlukom nalažem da Centralna izborna komisija dobije iznos od 12,52 miliona maraka koji je inicijalno određen za pripremu i organizaciju izbora kao posebna alokacija. Ovim se ne isključuju daljnja izdvajanja koja bi mogla biti neophodna za održavanje izbora", naglasio je Schmidt na konferenciji za medije uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH.

Odluka stupa na snagu odmah nakon objave na internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).

Schmidt je dodao da nije zadovoljan jer je morao donijeti ovu odluku, kojom se mijenja ona koju je jučer, 6. juna donijelo Vijeće ministara BiH "jer to pokazuje da političari koji su odgovorni za to nisu bili u stanju organizirati nešto što je samo po sebi proceduralna stvar".

Podsjetio je da je s predstavnicima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), Europske unije i Sjedinjenih Država pisao odgovornima u svezi s tim već 20. januara te da su isti apel ponovili 5. aprila, ali nisu dobili odgovarajući odgovor.

"Primio sam k znanju jučerašnju odluku koju je jučer s velikim zakašnjenjem donijelo Vijeće ministara BiH, a koje je korak u pravom smjeru. Nakon što sam je provjerio, zaključio sam da je ona dobra, ali nije dovoljno dobra. Nakon što sam na zajedničkom sastanku s predstavnicima Ministarstva financija i trezora BiH i Centralne izborne komisije BiH, saznao sam da sredstva nisu dovoljna", kazao je Schmidt.

Dodao je da ovo nije odluka koja se tiče samog Izbornog zakona Bosne i Hercegovine te je apelirao na sve "da razumiju da izbori nisu donacija stranaka prema građanima već o njihovim temeljnim pravima".

"BiH je na ključnoj tački u svojoj historiji u kojoj je bliže da priđe Evropskoj uniji. Međutim, zemlja koja želi da se pridruži EU trebala bi biti u stanju da sama organizira svoje izbore. To se mora uraditi zbog biračkog tijela koje mora moći donijeti svoju odluku. Oni su pravi suvereni u BiH", kazao je Schmidt.

Schmidt je naglasio da "svatko tko misli da može igrati političke igre s osnovnim zahtjevima demokracije mora biti odgovoran".

"Međunarodna zajednica će to pomno pratiti", istaknuo je Schmidt.

Na općim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i zastupnike u Parlamentu BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, te zastupnike u skupštinama deset kantona u Federaciji BiH.

Bonnske ovlasti

Schmidt je svojom odlukom drugi put upotrijebio Bonske ovlasti, koje predviđaju da Ured visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge funkcionere.

Prethodno je Schmidt 12. aprila poništio primjenu Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj (RS), do odluke Ustavnog suda BiH.

Centralna izborna komisija odluku o raspisivanju općih izbora donijela je 4. maja, a rok za osiguravanje novca za njihovo održavanje istekao je 19. maja.

Iz CIK-a BiH su naveli da je za održavanje izbora potrebno oko 12 i po miliona maraka (više od 6,4 miliona eura).

Novac za izbore još nije osiguran s obzirom na to da nije usvojen budžet BiH za 2022. godinu.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) je 6. jula usvojilo nacrt državnog budžeta, kao i posebnu odluku kojom se osigurava dio novca za održavanje općih izbora, raspisanih za 2. oktobar ove godine.

Odlukom je odobreno da se za provedbu izbora Centralnoj izbornoj komisiji BiH posudi 9,7 miliona maraka (oko 5 miliona eura) od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).

Prošle i ove godine državne institucije BiH funkcioniraju na odlukama o privremenom financiranju, koje omogućavaju samo financiranje osnovnih budžetskih isplata i vanjskog duga ali ne i realizacija važnih projekata, među kojima su najveću polemiku izazvali oktobarski izbori.

Dom naroda Parlamenta BiH odbio je 23. maja zahtjev Kluba bošnjačkog naroda da naloži Vijeću ministara BiH da u roku od 24 sata osigura sredstva za održavanje izbora.

Vijeće ministara BiH nije odobrilo ni sredstva iz budžetske rezerve ili sredstva akumulirana prethodnih godina koja je zatražila Izborna komisija.

Ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, u više navrata je izjavio da korištenje akumuliranih sredstava za financiranje izbora nije u skladu sa zakonom.

Uoči raspisivanja izbora trajali su i pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH, uz posredovanje međunarodne zajednice, ali su bili neuspješni.

Inače, u Bosni i Hercegovini je 20. maja istekao rok za podnošenje prijava političkih stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na općim izborima.

Dodik: Ozbiljne posljedice zbog Schmidtove odluke

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije u RS, 20. maja je izjavio je kako je "načuo" za odluku visokog predstavnika, te da ona nije prihvatljiva.

"Danas se u ovom gradu, u institucijama proširila priča da Schmidt namjerava da nametne budžet. To je apsolutno neprihvatljivo, nepromišljeno, ako postoji takva odluka. Schmit ima podršku Amerikanaca i Britanaca i još se čeka podrška Brisela. Ako to urade, morat će da se suoče sa ozbiljnim posljedicama funkcionisanja BiH", rekao je Dodik novinarima u Sarajevu, nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog vijeća Charles Michelom.

Dodik je kazao i da smatra da treba održati izbore. Njegov prijedlog je da se novac za izbore posudi iz budžeta entiteta RS i Federacije BiH, koji bi se vratio entitetima, kada bude usvojen budžet BiH.

Naglasio je kako smatra da treba održati izbore, te da se novac može osigurati iz budžeta Federacije BiH i Republike Srpske, a kada se novac osigura iz budžeta BiH, vratio bi se nazad entitetskim vlastima.

Politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska ne priznaju Christiana Schmidta za visokog predstavnika, te ga smatraju običnim državljaninom Njemačke, jer njegovo imenovanje nije podržalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

U tome imaju podršku i Rusije, kao članice Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC). PIC je izabrao Šmita bez saglasnosti Rusije koja ne sudjeluje u radu i financiranju OHR-a.

Šmit je zvanično preuzeo mandat od Valentina Inzka početkom avgusta prošle godine.

SAD i OSCE upozorili na ugroženost izbora

"Bilo bi neustavno, pa i antidejtonski, ako bi neko građanima Bosne i Hercegovine uskratio pravo na slobodne i pravične izbore", poručio je Michael Murphy, ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH 23. maja.

"Stoga, sa OSCE-om i CIK-om radimo na jačanju izbornog procesa u BiH i njegovoj zaštiti od onih koji ga nastoje degradirati radi ličnih ili stranačkih ciljeva. Birači moraju imati povjerenje u integritet izbornog procesa. Moraju vjerovati da ishod izbornog procesa odražava njihovu volju iskazanu na glasačkom listiću", naveo je ambasador SAD-a u BiH.

U sličnom tonu reagirala je i Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a. Ona i Murphy su održali sastanak sa članovima CIK-a BiH, 23. maja. Kavalec je upozorila da je priprema izbora ugrožena zbog nedostatka sredstava.

"Uskraćivanje novca je ozbiljna stvar koja bi, među ostalim, mogla onemogućiti zapošljavanje potrebnog osoblja, štampanje i pakovanje glasačkih listića", kazala je Kavalec.

Politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska ne priznaju Christiana Schmidta za visokog predstvanika, te ga smatraju običnim državljaninom Njemačke, jer njegovo imenovanje nije podržalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

U tome imaju podršku i Rusije, kao članice Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC). PIC je izabrao Schmidta bez saglasnosti Rusije. Schmidt je zvanično preuzeo mandat od Valentina Inzka početkom avgusta prošle godine.

Schmidt je nedavno prvi put upotrijebio Bonnske ovlasti, koje predviđaju da Ured visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge funkcionere.

On je 12. aprila poništio primjenu Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj (RS), do odluke Ustavnog suda BiH.