'Isparavanje' naftnih donacija za poljoprivrednike u Federaciji BiH
Poljoprivrednicima obećano 50, a dobijena svega jedna litra goriva. Ovo je priča Fedahije Hrnjića poljoprivednika iz Sapne, blizu Tuzle na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine (BiH) koji je vjerovao da će mu odluka Vlade entiteta Federacije BiH o doniranju goriva pomoći da ublaži posljedice rasta cijena na tržištu.
Zbog toga je ovaj poljoprivednik, koji živi od prodaje mlijeka i mesa na porodičnoj farmi na kojoj uzgaja deset mliječnih krava i 200 ovaca, krajem aprila na protestima predvodio poljoprivrednike Sapne, nezadovoljne raspodjelom goriva za ovogodišnju sjetvu.
Neki od njih iskusili su istu nesrazmjeru između obećane i dobijene pomoći.
Iako je Vlada Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, 24. marta odlučila poljoprivrednicima podijeliti 1,4 miliona litara nafte iz federalnih robnih rezervi, odnosno uoči proljetne sjetve svim poljoprivrednim proizvođačima dati 50 litara goriva po hektaru zemljišta koje su zasijali prošle sezone i prijavili u 2022. godini, mnogi su, poput Hrnjića, dobili samo po jedan litar ili nisu dobili ništa.
Hrnjić objašnjava da je poljoprivrednicima najavljena raspodjela nafte za poticaj sjetve u 2022. godini, ali da su pojedinci gorivo dobijali na osnovu prijavljene proizvodnje u 2019. i 2020. godini.
Ministarstvo tvrdi da je sve je prema pravilima
Iz nadležnog ministarstva u FBiH pak kažu da je sve urađeno kako treba.
Pojedinci koji su dobijali po litar su prijavili male površine i uglavnom su to plasteničke proizvodnje u 200 metara kvadratnih, kaže Amel Duranović, viši stručni saradnik za informisanje u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Objašnjava da poljoprivrednicima koje nisu u bazi Ministarstva poljoprivrede nisu mogli ni isplatiti poticaje, a da je Hrnjić registrovan samo za proizvodnju mlijeka, i da u bazi nemaju njegove registrovane proizvodnje stočne hrane.
Dodaje da ministarstvo može isplaćivati poticaje jedino na osnovu svoje baze podataka i godišnjih prijava proizvodnje.
Birokratski problemi poljoprivrednika
Hrnjić s druge strane je uvjeren da je riječ o malverzacijama.
"Oni koji su dobili samo po litar ili dva neće ni doći po naftu, pa se tako stvore viškovi za malverzacije", kaže Hrnjić.
Tvrdi da opštinski službenici, koji su najbliži kontakt poljoprivrednika i vlasti, ne razumiju poljoprivrednike i odbijaju da im budu partneri u poslu i rade transparentno.
"Poticaje sa opštinskog i viših nivoa vlasti dijele netransparentno i nepravedno", kaže Hrnjić.
Dodaje da on ima uredno prijavljeno 13 hektara u Federaciji i da nije mogao prijviti jedino dva haktara koja aministrativno pripadaju entitetu Republika srpska (RS).
Ipak, opštinske vlasti su njemu i ostalim poljoprivrednicima koji su protestovali otvoreno rekli da naftu nikada neće vidjeti.
Hrnjić navodi i da mu je dodatan problem što u Sapni nema dovoljno kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i da bi poljoprivrednici iz ove opštine rado unajmili neobrađeno poljoprivredno zemljište u vlasništvu susjednih opština. U tome ih međutim spriječavaju propisi zbog kojih ne mogu konkurisati na javne pozive za dodjelu zemljišta u drugim opštinama.
"To je državni sektor i valjda smo građani jedne države", kaže Hrnjić, i objašnjava da ne razumije zbog čega opštinske ili entitetske granice moraju biti prepreka za razvoj poljoprivrede ili dodjelu poticaja.
"Mi moramo poboljšati sjetveni fond i zalihe žitarica da imamo u BiH. Ne treba nama ni Ukrajina ni Turska ni Srbija ni Mađarska, mi možemo sebi da proizvedemo za nas i naš narod. A mi dajemo i podstičemo ljude koji prodaju naftu za proljetnu sjetvu, i koji omalovažavaju i državu i poljoprivredni sektor i prave nekoga budalom", kaže Hrnjić.
Ima i pozitivnih iskustava
Nusret Hamidović rukovodi Službom za privredu, budžet i finansije u Opštini Sapna.
Ova služba je, između ostalog, nadležna i za vođenje registra poljoprivrednih gazdinstava, isplatu opštinskih poticaja i razvoj poljoprivrede. Hamidović je ujedno i poljoprivrednik i proizvede godišnje između pet i deset tona šljive na poljoprivrednom gazdinstvu površine 1,5 hektara.
Objašnjava da opština Sapna bila tek logistička podrška Federaciji BiH pri spornoj raspodjeli nafte.
"Federacija je dijelila naftu. I oni su napravili spisak i količine, i samo nas zamolili da organizujemo da se to ovdje podijeli", kaže Hamidović.
Hamidović kaže da pojedini poljoprivrednici vjerovatno nisu dobili poticaj jer se zemljište koje obrađuju nalazi na teritoriji entiteta Republika Srpska, ili su unajmili zemljište od nekog privatnika, a da nisu sklopili ugovor korištenju zemljišta pa površine nisu mogli registrovati niti na njih ostvariti poticaje.
"Ne kažem da nema i zloupotreba. Ali ako ćemo pravo, oni (poljoprivrednici) najviše zloupotrebljavaju državu", kaže.
On smatra da mnogi poljoprivrednici ne žele registrovati poljoprivredna gazdinstva jer su prijavljeni na biro za nezaposlene, ili primaju neke naknade za boračke populacije. A onda se žale kada ne mogu ostvariti poticaje, kaže on.
Ocjenjuje da je Federacija BiH odlično odradila poticaj za sjetvu podjelom nafte, te kaže da je i sam dobio naftu za svoj voćnjak.
I on navodi primjer proizvođača koji je dobio samo jedan litar nafte kao poticaj, ali on u tome ne vidi ništa sporno. Naprotiv.
"Čovjek koji ima plastenike dobio je litar goriva. I sad ovaj moj stručni saradnik kaže: šefe ja ne znam kako da javim čovjeku da dođe podigne litar goriva. Ali pazite litar goriva je dobijeno na osnovu uredno prijavljene proizvodnje. Ako čovjek dođe, skuplje će ga izaći da dođe po njega. Ovaj što ništa nije dobio, sigurno nešto nije bilo uredu".
Tvrdi da nije ni znao da će Federacija BiH isplaćivati poticaje i za proizvođače šljiva, iako rukovodi opštinskom službom koja se bavi upravo tim poslovima.
"I kad je meni došla ta izvjesna količina nafte ja se iznenadio. Otkud mene na spisku? I oni sad prozivaju mene, kao on ima voćnjake a mi stoku", kaže Hamidović.
Problem poticaja star godinama
Poljoprivrednici u BiH se već godinama žale na nepravednu podjelu poljoprivrednih poticaja.
U prošlosti su ovu podjelu obilježile brojne afere i sudski procesi. U jednom od procesa zbog zloupotrea pri dodjeli poticaja je na sedam godina osuđen bivši ministar poljoprivrede Federacije BiH Jerko Ivanković Lijanović.
Ove godine su državne institucije planirale podijeliti više od 250 miliona maraka (oko 128 milion eura) poticaja za poljoprivrednu proizvodnju. Raspodjelu tog novca vrše brojne institucije u dva entiteta (Republika Srpska (RS) i Federacija BiH), Distriktu Brčko, deset kantona i oko 140 opština.
Koliko se u BiH proizvede hrane
Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla više od 72 miliona KM živih goveda, svinja, ovaca, koza i peradi a izvezla tek 3,7 miliona maraka (1, miliona eura) ili oko 5 posto. Mesa ovih životinja u istom periodu uvezeno je u vrijednosti od 310 (158), a izvezeno tek oko 25 miliona maraka (13 miliona eura).
Iz federalnog ministarstva objašnjavaju da zasijane površine u FBiH nisu dovoljne da osiguraju dovoljne količine hrane, jer se veliki dio poljoprivrednih površina koristi za proizvodnju stočne hrane.
Navode da su najveće prepreke za intenzivniji razvoj poljoprivrede migracije ruralnog stanovništva, usitnjenost poljoprivrednog zemljišta, klimatske promjene, nerazvijeni sistemi za navodnjavanje i nezainteresovanost stanovništva za bavljenje poljoprivredom.
Ocjenjuju da propuštamo iskoristiti sredstva iz evropskih fondova za razvoj poljoprivrede jer nemamo uspostavljene potrebne institucije na nivou BiH.
"Nepovoljan omjer uvoza hrane i vlastite proizvodnje ne možemo promjeniti sve dok ne unaprijedimo poljoprivredu", poručuju iz Ministarstva.
Slično i u Republici Srpskoj
I u drugom bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, je stanje slično. Karakteriše je nizak intenzitet proizvodnje odnosno niski prinosi i mali broj grla po hektaru.
"Tu smo na dnu ljestvice u poređenju sa Evropskom unijom (EU)", kaže Mladen Stojanović, načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju u ovom ministarstvu.
Objašnjava da je poljoprivredu unazadio gubitak agro-industrijskih kombinata.
Oni su u bivšoj Jugoslaviji obezbjeđivali poljoprivrednicima siguran otkup, preradu i plasman proizvoda, obuku i usmjeravanje u radu kao i primjenu naučno-tehnoloških inovacija u proizvodnji.
Kaže da je trenutno veliki problem usitnjenost zemljišnih parcela i dominantno brdoviti teren. Stoga bi prioriteti za jačanje poljoprivrede bilo ukrupnjavanje parcela i bolja organizacija stočarske proizvodnje.
Veliki problem poljoprivrednicima predstavalja i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, čijim potpisivanjem je BiH prihvatila načela slobodne trgovine.
Stoga u zemlju ulazi jeftinija roba iz zemalja koje imaju bolje organizovanu poljoprivredu što guši domaću poljoprivredu.
Koliko je BiH daleko od prepourka Svjetske organizacije za hranu?
Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) preporučuje da bi svaka zemlja trebala moći proizvesti barem 60 do 70 posto hrane koja joj je potrebna, a BiH je prošle godine uspijela proizvesti tek oko 22 posto, kaže Stojanović.
Dodaje da u BiH nedostaju kvalitetni i tačni statistički podaci o površinama, količinama, i brojnosti stoke, što je preduslov za kreiranje kvalitetne razvojne strategije.
"Ne trebamo se hvaliti ni hiljadama hektara već trebamo vidjeti koliko je to tona proizvoda. I to kao sirovine već finalnog proizvoda".
U BiH ne postoje jedinstveni državni registri o broju poljoprivrednika i proizvedenim količinama hrane. Ne postoji ni jedinstvena državna strategija razvoja poljoprivrede, iako se njom bavi oko 18 posto radno sposobnog stanovništva.
Poljoprivredni proizvođači u BiH su 2018. godine, kada je objavljena posljednja procjena, proizveli skoro dvije milijarde maraka (oko milijardu eura) bruto dodane vrijednosti (BDV), što je oko 7 posto ukupnog BDV-a domaće privrede, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Agencija najavljuje nove procjene krajem 2022. godine. Posljednji sveobuhvatni Popis poljoprivrede u BiH proveden je 1960. godine i od tada se rade procjene", navedeno je iz Agencije za statistiku.