Poruka Schmidtu iz RS, da ne može kreirati udžbenike istorije i nastavne planove
Ministrica prosvjete i kulture bh. entiteta Republika Srpska Natalija Trivić izjavila je u utorak 12. jula da je obrazovanje Ustavom zagarantovana nadležnost tog entiteta i da "visoki predstavnik Christian Schmidt nema nadležnost, niti može kreirati udžbenike istorije ili nastavne planove i programe".
"I naši sadašnji nastavni planovi i programi i udžbenici istorije apsolutno ne vrijeđaju nikoga, potpuno su činjenično napisani, za razliku od Fedracije BiH", kazala je Trivić novinarima u Banjaluci.
Trivić je reagovala na Schmidtovu izjavu datu 11. jula u Srebrenici, kada je rekao da smatra da je jako "problematično da srpska djeca u RS, i da djeca u Federaciji, zavisno od toga da li su Bošnjaci ili Hrvati imaju različite nastavne planove i programe u školi iz historije". Schmit je također najavio "jači angažman na tom polju".
Dodao je i kako dolazi iz zemlje u kojoj je to neophodno i da je bitno da se "ružnim stvarima gleda u oči i da se o tome razmišlja".
Direktor Pedagoškog zavoda Republike Srspke Predrag Damjanović naveo je kako se u udžbenicima izučavaju "činjenice koje djeca treba da znaju".
Kako kaže, čekalo se deset godina prije nego su počeli sa izučavanjem istorije iz devedesetih godina prošlog stoljeća.
"Nećemo da govorimo o karakteru događaja, o tome će govoriti istoričari nakon možda 50 godina. Siguran sam da nikoga u udžbenicima ne vrijeđamo", kazao je Damjanović.
Naveo je kako djeca ne uče o onome što se nalazi u sudskim presudama međunarodnih i domaćih sudova, jer to nije "stvar učenika, već tih sudova", te da uče o onome što se desilo i činjenicama koje oni treba da znaju.
"Prvo smo u 9. razredu osnovnih škola i 4. razredu srednjih škola, a kasnije i drugim počeli da govorimo o raspadu bivše Jugoslavije i građanskom ratu i u BiH i stvaranju RS i postdejtonskom razvoju RS", dodao je Damjanović.
Sadržaj udžbenika istorije za devete razrede u Republici Srpskoj nudi niz kontroverznih podataka o dešavanja iz rata 90-ih oslanjajući se na srpski politički narativ.
U udžbenicima istorije za učenike devetih razreda osnovnih škola RS, od septembra 2018. godine, istoriju izučavaju iz novih udžbenika u kome je jedna od tema rat 90-tih na ovim prostorima. Isti udžbenici su u u upotrebi i u Srbiji.
OSCE-a, koji je vodio reformu obrazovanja u BiH, nametnuo je embargo na teme iz 1990-ih, jer istraživanje istorijskih tema podrazumijeva naučno analiziranje i dogovor, uključujući i dogovor o izvorima, kako domaćim, tako i međunarodnim.
Uprkos embargu, ratna dešavanja devedesetih se izučavaju u udžbenicima istorije u BiH.
Novom istorijom do još većih razlika u BiH?
Izučavanje rata 1992-1995. odvija se i u udžbencimia iz istorije u Kantonu Sarajevo, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu te u Unsko-sanskom kantonu.
Prema preporukama Vijeća Evrope iz 2005. godine, autori udžbenika istorije u Bosni i Hercegovini trebali bi je djeci interpretirati tako da ne stvaraju mržnju i neprijateljstva.