Kineske 'lekcije' za nastavak autoputa u Crnoj Gori

Da li je Crna Gora naučila lekcije nakon izgradnje prve dionice autoputa koju je gradila kineska državna kompanija CRBC (China Road And Bridge Corporation) a pratili su je netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na šta je više puta upozoravala Evropska unija (EU).

Prva dionica od 41 kilometra građena je sedam godina, pet puta je odgađan završetak radova, a konačna cijena još se ne zna, osim da je prešla milijardu eura.

S obzirom na ovo iskustvo sa gradnjom prve, Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu upozorava da bi država trebalo da se od kineskih okrene ka evropskim partnerima u najavljenoj gradnji druge dionice, koja će biti duga 23,5 kilometra.

Autoput koji se radi u više faza treba da spoji Bar na jugu i Boljare na krajnjem sjeveru prema Srbiji, u dužini oko 170 kilometara.

Iako je Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) ranije najavilo da će do juna završiti idejni projekat za drugu dionicu, od Mateševa do Andrijevice, nedavno su saopštili da je rok produžen do kraja godine.

Idejni projekt i Studija opravdanosti su dokumenti koji treba da odgovore na pitanje kolika će biti cijena radova, nakon čega slijedi izrada glavnog projekta, a onda i raspisivanje tendera za izvođača radova.

Mađarska i Srbija zainteresovane da se uključe u gradnju

Ministar finansija Aleksandar Damjanović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da će se modalitet finansiranja druge dionice auto puta utvrditi u narednom periodu:

"Ali je isključeno da će to biti iz državnog budžeta, jer to ne bi bilo održivo".

Kako su ranije saopštili, pregovaraju sa evropskim bankama o finansiranju te faze autoputa:

"Da li je moguća bespovratna podrška iz fondova EU, koncesioni aranžman, ili drugi model biće relativno brzo definisano kako bi se kao prioritetni projekat nastavila gradnja auto-putaW".

Damjanović ističe veliko interesovanje Mađarske i Srbije da zajednički grade preostale dionice u kompletiranju auto puta na strateški važnom koridoru od Bara prema Beogradu i Budimpešti.

Pogrešne procjene troškova u startu

Ova dionica, prema procjeni ministarstva koštaće preko pola milijarde eura.

"Preliminarna procijenjena vrijednost izgradnje ove dionice jeste 552,5 miliona eura", kazali su iz Ministarstva kapitalnih investicija 20. jula.

Procjene Vlade za ovu dionicu prije četiri godine, bile su dvostruko niže.

"Izrada druge dionice bi, prema procjeni trebalo da košta 273 miliona eura", saopšteno je 2018. godine iz Vlade tadašnjeg premijera Duška Marković iz Demokratske partije socijalista (DPS) koja je sa Kinezima ugovarala gradnju prve dionice autoputa, a u međuvremenu je prešla u opoziciju.

Cijenom autoputa bavila se i Evropska komisija u prošlogodišnjem Izvještaju o napretku.

Oni su kazali da je u sklopu Investicionog okvira za Zapadni Balkan, Crna Gora podnijela zahtjev za sufinansiranje izgradnje druge dionice auto-puta.

"Ali, ovaj zahtjev je na čekanju do završetka analize troškova i koristi za cjelokupan auto-put Bar-Boljare, koju finansira Evropska unija, a koja sadrži i preporučene standarde gradnje i predložene načine finansiranja preostalih dionica", piše u Izvještaju EK.

Ako uloži novac, EU će kontrolisati i radove i izvođača

Najave govore da bi EU preko svojih fondova mogla da se uključi u finasiranje gradnje druge dionice crnogorskog autoputa.

Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu kaže za RSE kaže da bi to značilo mnogo snažniju kontrolu finansijskih tokova ali i same gradnje:

"Kontrola cijelog procesa bi bila mnogo detaljnija u odnosu na to kako je rađeno tokom ugovaranja i realizacije gradnje prve dionice. Oni će sigurno tražiti da se u gradnju uđe na osnovu glavnog projekta a ne idejnog, kako je to bilo sa prvom dionicom, što je dovelo do značajnog poskupljenja radova".

I ekonomista iz pokreta Preokret, Mirza Krnić kaže za RSE da bi odluka EU da obezbijediti sredstva za drugu dionicu, povećala transparentnost procesa:

"I značajno bi osnažila instrumente kontrole na polju finansija i zaštite životne sredine. To je i put da se smanji rizik kreditne zamke u koju bismo mogli upasti ako bismo se zaduživali na istom mjestu pod uslovima kao i za dionicu autoputa Bar-Boljare".

Naime, Crna Gora se za gradnju prve dionice zadužila 944 miliona dolara kod kineske Exim banke na period od dvadeset godina. Dodatno, još 90 miliona, zadužila se za pristupne puteve koji su bili izostavljeni osnovnim ugovorom.

Zbog fiskalnih problema države u vraćanju duga, uz posredovanje EU, resorno ministarstvo je sklopilo hedžing aranžman u cilju zaštite crnogorskog javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke.

Hedžingom se smanjuje ili ukida rizik koji se odnosi na neku drugu investiciju.

EU neće biti srećna ako Kinezi budu gradili drugu dionicu

Da su kineske kompanije spremne da učestvuju u izgradnji ostalih dionica autoputa Bar – Boljare, saopštio je kineski ambasador Liu Jin za TVCG februara ove godine.

To interesovanje traje godinama, o čemu je još 2019. govorio i bivši premijer Duško Marković.

Pitanje je , međutim kako bi na to gledali u EU, iz koje su u više navrata ukazivali na netransparentnost radova, fiskalne i ekološke rizike aranžmana sa Kinezima:

"Nadam se da bi gledali negativno, upravo zbog svih dešavanja tokom radova na prvoj dionici gdje su Kinezi pojedine izvodili radove čak i bez odgovarajućih dozvola. Bilo bi jako loše po Crnu Goru da taj posao dobije CRBC ili neka druga kineska kompanija. Treba se okrenuti evropskim firmama", kaže Ines Mrdović.

Mirza Krnić smatra da bi država trebalo da ohrabri relevantne kompanije da se prijave na tender koji bi bio u potpunosti transaparentan:

"To je put za smanjenje svakog rizika za državu pa i geostrateškog. Kada projekat prate kontroverze, makar i na nivou spekulacija, tada kredibilni potencijalni izvođači, posebno iz EU, mogu da oklijevaju".

Gradnja prve dionice ostavila brojne "repove"

Dok se prave planovi za gradnju druge, svode se bilansi za prvu dionicu.

Iz Ministarstva finansija ne znaju koliko će iznositi konačna cifra, a Ines Mrdović procjenjuje da će dostići milijardu i trista miliona eura:

"Milijarda eura je iznos koji se odnosi samo na gradnju. Zaboravlja se da je Vlada DPS oslobodila Kineze plaćanja PDV u vrijednosti 170 miliona aura, 25 miliona eura iznose troškovi za kontrolore iz francusko italijanskog konzorcijuma, 7 miliona eura za dvije državne komisije koje su nadzirale radove".

Mrdović podsjeća da se država odrekla i višemilionskih koncesije na kamen korišten za gradnju, a kaže da je i na eksproprijaciju otišlo takođe više desetina miliona eura.

Ona upozorava i na odštetne zahtjeve Kineza koji, prema njenim procjenama iznose 190 miliona eura, a o kojima, kako ističe, u Vladi i dalje ćute.

Koji su još kineski projekti u Crnoj Gori ?

Prema podacima iz studije Digitalnog forenzičkog centra (DFC) o kineskom uticaju u regionu, objavljene juna ove godine, konzorcijum, u kojem je i kineski DEC (Dongfang Electric Corporation) International, sprovodi ekološku rekonstrukciju Termoelektrane u Pljevljima.

Kamen temeljac je postavljen krajem aprila ove godine, radovi treba da se završe do 2023. godine, a projekat je vrijedan 54,4 miliona eura.

Kineski investitori, dodaju, uključeni su i u Vjetroelektranu Možura u okolini Ulcinja.

To je investicija malteške državne kompanije Enemalta, koja je 33 odsto u vlasništvu kineske kompanije SEIP, a glavni izvođač radova bila je kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering.

Vjetroelektrana je puštena u rad novembra 2019., a projekat je vrijedan oko 90 miliona eura.

Kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) je učestvovala u modernizaciji željezničke pruge Kolašin-Kos, koja je završena 2017.godine, a čija je vrijednost bila oko šest miliona eura.

Inače, obimnija poslovna saradnja Crne Gore i Kine je započela prije desetak godina, kada je sa kineskim partnerom dogovorena nabavka brodova za dvije državne kompanije, Crnogorsku i Barsku plovidbu.

Naime, 2010. i 2013. godine, Vlada je izdala državne garancije kineskim kompanijama u vrijednosti od 93,7 miliona dolara za nabavku brodova. Ukupno četiri broda je sagradila kineska kompanija Poly Techologies, a kredit je obezbijedila kineska državna Eksim banka.