Pred Crnom Gorom teška jesen sa Vladom bez mandata

Iako će privremena Vlada Dritana Abazovića nastaviti da funkcioniše bez podrške Skupštine, pred njom je niz izazova.

Crnu Goru očekuje rebalans budžeta, ekonomski teška jesen, moguća kriza energenata i nestašice, pa se postavlja pitanje koliko Vlada u takozvanom tehničkom mandatu ima kapaciteta da ublaži krizu.

Poslanici crnogorskog parlamenta su 20. avgusta izglasali nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića, što znači da će Crna Gora za nešto više od dvije godine treći put promijeniti izvršnu vlast. Do tada, Abazovićeva Vlada radiće u tehničkom mandatu.

Politička nestabilnost u najvećoj mjeri utiče na ekonomske aktivnosti i otežava razvoj ekonomije u Crnoj Gori, ocjenjuje analitičar Mirza Mulešković za Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Ta politička nestabilnost i promjena sada već treće Vlade u posljednje dvije godine, šalje veoma lošu sliku stranim investitorima koji su značajni za razvoj crnogorske ekonomije", naglašava Mulešković.

S druge strane, politički analitičar Srđan Perić kaže da je Crna Gora ušla u zonu politikantske prakse u kojoj će, zbog kalkulanskih odluka političara, biti blokiran državni sistem a građanin van fokusa političara.

"Političari ulaze u startne pozicije za izbore i blokiraju državni sistem u cilju poboljšanja svog rejtinga", kaže Perić za RSE.

Prema njegovim riječima, žvimo u vremenu gdje "ne postoji politička odgovornost koja bi pratila ozbiljnost trenutka".

Tehnička Vlada u praksi

Odgovarajući na pitanje da li privremena Vlada ima ograničena ovlašćenja, politički analitičar Srđan Perić naglašava da tehnička Vlada može da funkcioniše bez restrikcija ali da bi, kako navodi, bilo logično, da odluke u tom periodu budu redovne, a ne "kapitalnog" karaktera.

"Ali, ukoliko bi to stanje potrajalo pred tom Vladom će se naći svakako značajne stvari i to nas odmah prebacuje na politički teren".

Drugi put u sedam mjeseci došlo je do pada Vlade. U februaru je izglasano nepovjerenje Vladi premijera Zdravka Krivokapića, a u avgustu Vladi Dritana Abazovića.

Prema Ustavu Crne Gore, ukoliko dođe do izglasavanja nepovjerenja Vladi, ona funkcioniše do izbora nove. Prema dosadašnjoj političkoj praksi, taj period se označava kao "tehnički mandat".

Crnogorski zakoni nisu predvidjeli kakve su ingerencije sastava Vlade kojem je uskraćeno povjerenje u Skupštini, kao što je to bilo sa Abazovićevom Vladom.

Tek Nacrtom zakona o Vladi, koji je izrađen 2022. godine, predviđeno je da Vlada - kojoj je prestao mandat, a koja nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu - "vrši samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti".

Tehnički poslovi Vlade podrazumijevaju, prema Nacrtu zakona, izvršenje redovnih finansijskih i drugih obaveza. Vlada, kojoj je prestao mandat, ne može vršiti postavljenja, osim u ranije započetim postupcima. Ovaj zakon tek treba da se nađe u Skupštini.

Do tada, kaže Perić, biće nejasne ingerencije tehničke Vlade, "što omogućava političku manipulaciju u cilju profitiranja na izborima".

Politička kriza vodi ekonomskoj

Bivši premijer Dritan Abazović rekao je 19. avgusta na sjednici parlamenta, uoči izglasavanja nepovjerenja, da građane Evrope čeka ekonomski teška jesen.

"Ova Vlada dok bude tu učiniće sve da te posledice građani što manje osjete. To neće biti jednostavno, ali u svakom slučaju sve što se tiče i rebalansa i postalih stvari koje se tiču energetike radićemo bez ikakvih restrikcija", naveo je Abazović.

Komentarišući činjenicu da će oborena Vlada nastaviti da radi do izbora nove, ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuje da se Crna Gora nalazi u veoma delikatnom ekonomskom i političkom trenutku.

Kao dodatne otežavajuće okolnosti Mulešković navodi inflaciju, koja je u julu bila na rekordnom nivou - više od 15 odsto - što govori da životni standard u Crnoj Gori na velikom udaru.

"Naredni problem, koji je izazvao krizu u crnogorskom društvu, je izostanak komunikacije između donosilaca odluka i parlamenta u određenom periodu i neke zakašnjele odluke o ograničavanju cijena proizvoda, o smanjenju akciza na gorivo", riječi su Muleškovića.

Problem je, smatra Mulešković, i povećanje socijalnih davanja, time i rashodi budžeta.

'Krupne odluke' pred tehničkom Vladom

Mulešković ističe da privremena Vlada mora da donosi krupne odluke kao što su rebalans budžeta i novo zaduženje države.

"Kakav god bio ishod pregovora o kreiranju nove Vlade, raspisivanju izbora i ostalog, trenutna Vlada zajedno sa parlamentom mora da nastavi sa radom na unapređenju ekonomskih aktivnosti u Crnoj Gori ali i očuvanju životnog standarda", ocjenjuje analitičar Mulešković.

Mulešković dodaje da se rebalans budžeta i zaduženje moraju završiti što prije i da to treba da uradi tehnička Vlada, jer može biti kasno.

"Moramo biti svjesni da će od septembra najveći udar da bude na privredu. Crna Gora je davno trebalo da se zaduži i to početkom ove godine zbog svih kretanja na međunarodnom nivou, kamatne stope su sada mnogo više. Sve to govori da Crna Gora mora da se zaduži", zaključuje Mulešković.

Hoće li biti opstrukcija?

Nepovjerenje Abazovićevoj Vladi izglasano je na inicijativu 36 poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i dijela stranaka vladajuće većine.

Imajući to u vidu, politički analitičar Srđan Perić očekuje da će unutar tehničke Vlade biti opstrukcija njenog rada, jer je sastavljena od ministara koji pripadaju političkim strankama koje su glasale za pad Vlade, dok je dio bio za njen opstanak.

"Gotovo sa sigurnošću možemo očekivati da će, na primjer, jedan ministar kontrirati premijeru, ili obratno. Ali su sastavili vladu i o tome je trebalo da razmišljaju onda kada su je koncipirali", kaže Perić.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović predsjednik je države i on treba da dâ mandat onoj većini koja sakupi 41 potpis poslanika za formiranje nove Vlade.

"Dakle, DPS ima sada taj snažni opstrukcioni potencijal, osim ukoliko imamo dogovor o tome da bi ova vlada mogla brzo da završi i svoj tehnički mandat i da bi bila izabrana nova", dodaje Perić.

Kako je došlo do obaranja Vlade?

Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi podnijeli su poslanici DPS-a i dio stranaka vladajuće većine zbog, kako su naveli, zaustavljanja Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i podizanja tenzija u društvu.

Neposredan povod inicijative za obaranje Vlade je nezadovoljstvo zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom 3. avgusta, za koji su ocijenili da je štetan po nacionalne interese Crne Gore.

Dodatni razlog je zaustavljanje procesa evropskih integracija, odnosno konkretno izostanak reformi u oblasti pravosuđa.

Od ukupno 81. člana parlamenta, za obaranje Vlade glasalo je 50 poslanika.