Moskva ponovno krenula protiv lista Novaya Gazeta
Sud u Moskvi poništio je registraciju novina Novaya Gazeta, dan nakon što je poništio licencu jednom od posljednjih neovisnih medija u Rusiji koji izvještava o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Okružni sud Basmanji presudio je 6. rujna da se licenca Novaya rasskaz-gazeta poništava na zahtjev regulatora za medije Roskomnadzora, koji tvrdi da je list prekršio zakon registracijom u ožujku 2009., jer je prvi broj objavio tek u srpnju 2022.
Srpanjsko izdanje lista prethodno je blokirao Roskomnadzor zbog navodnog "diskreditiranja ruskih oružanih snaga" usred invazije Moskve na Ukrajinu.
Isti je sud 5. rujna poništio registraciju Novaya Gazete na zahtjev Roskomnadzora, tvrdeći da uredništvo lista nije dostavilo novi statut novina Ministarstvu pravosuđa nakon promjene vlasništva.
Kremlj koristi ruske sudove za pojačavanje pritiska na slobodu tiska nakon invazije na Ukrajinu.
Sud je 5. rujna osudio bivšeg novinara Ivana Safronova na 22 godine zatvora zbog izdaje u slučaju za koji njegovi pristaše ocjenjuju da je odmazda za njegovo izvještavanje prije nekoliko godina. Safronov je u svojim tekstovima razotkrivao detalje o ruskim međunarodnim poslovima s oružjem.
Glavni urednik Novaye Gazete Dmitrij Muratov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2021., osudio je odluku suda od 5. rujna o oduzimanju dozvole za izdavanje lista Novaya Gazeta, nazvavši je "jadnom, naručenom i političkom" odlukom koja "nema pravne osnove".
List Novaya Gazeta djelomično je osnovan novcem bivšeg sovjetskog čelnika Mihaila Gorbačova i bila je jedna od najuglednijih publikacija u postsovjetskoj Rusiji od 1993. Obustavila je rad unutar zemlje u ožujku nakon što je bila prisiljena ukloniti materijal sa svoje internetske stranice o ruskom ratu u Ukrajini.
Neki članovi osoblja lista napustili su Rusiju nakon što je novina prestala izlaziti i pokrenuli novo izdanje, Novaya Gazeta Europe, iz glavnog grada Latvije, Rige. Ruski medijski regulator, Roskomnadzor, blokirao je tu internetsku stranicu i unutar Rusije.
Muratov je ostao u Rusiji na vlastiti rizik zbog njegovog glasnog protivljenja ratu u Ukrajini. U lipnju je svoju Nobelovu nagradu prodao na aukciji za 103,5 milijuna dolara.
Ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, Moskva je usvojila zakon kojim se kažnjava širenje "lažnih" informacija, koje "diskreditiraju oružane snage".
Mihail Gorbačov je 1990. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za svoj doprinos smanjenju napetosti između Istoka i Zapada, a tri godine kasnije iskoristio je dio tog novca da uloži u male, neovisne novine, pomažući im da kupe prva računala.
Gorbačov je sahranjen 3. rujna nakon, kako su liječnici izvijestili, "ozbiljne i dugotrajne bolesti".