Nakon Abazovićevih izjava, prijetnje medijima koji kritikuju vlast

Vlasti u Crnoj Gori se mijenjaju, ali ne i osjetljivost političara na kritiku, zbog čega su mediji koji kritikuju vlast i dalje izloženi prijetnjama i optužbama, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Posljednje u nizu stigle su na adresu urednice M portala Danice Nikolić koja je 10. septembra dobila više prijetećih mejlova uvrjedljivog sadržaja koji targetira novinare, građanske i nevladine aktiviste, političare i firme, ali i konkretne prijetnje smrću.

"Visićeš na banderi u bulevaru za primer" - poručuje se Danici Nikolić u jednom od mejlova.

Prijetnje M portalu stigle su nakon serije izjava premijera Dritana Abazovića u kojima je taj portal, ali i druge medije, optužio da rade za opozicionu Demokratsku partiju socijalista (DPS), šireći govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima.

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet.

Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare u situaciji "kada premijer otvoreno poruči jednom od najozloglašenijih kriminalnih klanova u Evropi da su M portal, Pobjeda, Gradska televizija, portal CDM, portal Analitika i radio Antena M njihovi glavni neprijatelji i smetnja u realizaciji njihovih planova".

Iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a, su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika, zbog napada premijera Abazovića.

"Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima", naveli su iz Gradske televizije.

Uprava policije nije odgovorila RSE da li su procijenili bezbjednosti zaposlenih u Gradskoj televiziji.

Abazovićev pokret URA je 12. septembra podnio prigovor Agenciji za elektronske medije na programski sadržaj ove televizije koja, kako navode, kontinuirano širi mržnju, netrpeljivost, neprofesionalizam, podstiče tenzije i izaziva paniku.

Iz URA-e su posebno apostrofirali sadržaj emisije "Hej Sloveni", čija je tema bila naslovljena "Zašto Dritan Abazović vodi Crnu Goru u građanski rat?", za koju tvrde da je konciprirana da podstiče mržnju prema Abazoviću zbog njegovog drugačijeg političkog uvjerenja.

Abazović kontra medija

Kritike premijera Abazović prema M portalu su se intezivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i premijer Abazović i njegovi saradnici.

Na sjednici Skupštine Crne Gore 20. avgusta, na kojoj je izglasano nepovjerenje njegovoj Vladi, Abazović je naveo nekoliko crnogorskih medija i njihove urednike za koje je rekao da imaju fašističku notu i da im smeta što je pripadnik manjinskog naroda.

Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Dritan Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

"To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi... sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu", rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

"Zato što su uhvaćeni kao zaštitnici jednog klana, konkretno kavačkog, i u momentu su promijenili taktiku i rekli: 'Hajde sada da povežemo premijera sa drugim klanom. Mene da povežete sa škaljarskim klanom? Pa, mi smo razbili škaljarski klan u posljednje dvije godine", rekao je Abazović.

Šakaljarski i kavački klan su kotorski kriminalni klanovi koji su ratu od 2014. godine. Početak njihovog sukoba vezuje se za nestanak oko 300 kilograma kokaina u Valensiji, Španija.

U javnim istupima Abazović je u nekoliko navrata optužio Gradsku televiziju za širenje mržnje i nacionalne netrpeljivosti.

"To nije sloboda izražavanja, to nemate u Rusiji, ni Avganistanu i Ukrajini. Samo ekstremisti koji vode glavni grad mogu tako nešto da finansiraju", rekao je on 5. septembra.

Abazović je krajem jula ove godine toj televiziji zaprijetio "blokiranjem".

"Ako smo blokirali Sputnjik, nije ni Gradska TV daleko", kazao je premijer.

Odakle su stigle osude napada na medije?

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama "krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine".

Iz Ministarstva kulture i medija poručili su da "napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija".

Više parlamentarnih stranaka osudilo je prijetnje upućene glavnoj i odgovornoj urednici M portala Danici Nikolić. Osuda je stigla iz DPS, dvije socijaldemokratske partije, Bošnjačke stranke, Liberalane partije...

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

I više nevladinih organizacija osudilo je prijetnje tražeći od nadležnih da zaštite Nikolić i hitno otkriju počinioca.

Abazović nastavlja Đukanovićevu praksu

Tea Gorjanc Prelević iz HRA osuđuje optužbe i prijetnje koje premijer u tehničkom mandatu u kontinuitetu usmjerava protiv nekoliko medija.

Ona ističe da se na ovaj način nastavlja praksa koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a.

"Stvorena je klima u društvu koja ljude ohrabruje da čim im se nešto ne dopada dobiju ideju da prijete i da se fizički obračunavaju. Smatramo da je za tu klimu na žalost odgovoran i premijer Abazović koji je svojim neumjerenim kritikama medija koji ga kritikuju, izazvao ovakve posljedice", ocjenjuje Gorjanc Prelević.

Ona ističe da se, umjesto "zapaljivih izjava", od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza.

Gorjan Prelević konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

"Nažalost, princip je uvijek isti - neprihvatanje prava medija da kritikuju. Predsjednik partije koja se skoro tri decenije nalazila na vlasti, Milo Đukanović godinama je iznosio optužbe na račun nezavisnih medija, navodeći da su dio 'medijske mafije', a novinare je nazivao 'monstrumima' i 'neprijateljima države'", objašnjava Tea Gorjanc Prelević.

I Milica Kovačević iz CDT za RSE ukazuje da se posljednjih godina nije promijenio donos prema medijima, prije svega, zbog neefikasne institucinalne zaštite za ranije napade na novinare.

"Ta nedosljedna selektivna, neefikasna kaznena politika je dovela malim kažnjavanjem, ne procesuiranjem, nezavršenim istragama do toga da danas svako može da se osjeti prilično logodno u želji da pravdu zadovolji iživljavajući se na novinarima, na medijima", kaže Kovačević.

Kovačević ističe da je kreiran ambijent u kojem su mediji legitmisani kao meta.

"Imamo ovu novu vrstu kriminilizacije, ali smo već imali etikete i kriminalaca i fašista i ekstremista i prije ovoga", ističe.

Imamo nepromjenjenu atmosferu, dodaje Milica Kovačević, u kojoj se kritičko izvještavanje medija vrlo loše trpi.

"Političari se osjećaju slobodnima da umjesto da daju odgovore, demantije ili dokaze da nešto nije istina, podstiču javnu mržnju prema novinarima", upozorava Kovačević.

U ovogodišnjem izvještaju Reportera bez granica se navodi da je sloboda medija u Crnoj Gori i dalje ugrožena političkim miješanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima.

Reporteri navode da je, i pored toga što je u 2022. godini napredovala po Indeksu slobode medija, Crna Gora i dalje u grupi "problematičnih" država.