Osude rasističkog ispada u Hrvatskoj
Oglas jedne samoborske pizzerije u kojem se najavljuje da će skratiti radno vrijeme, jer mu nedostaje pizzamajstor, a neće zapošljavati "Pakistance, Bangladešane i četnike iz Niša", izazvao je oštre reakcije javnosti, a policija je protiv vlasnika pokrenula istragu.
Nakon što mu je Facebook zbog govora mržnje izbrisao tu objavu, gdje se tvrdi da će "kako dodatno ne bi nagrdili naš Samobor s tim crnima (zaista ih je previše i grdo ih je vidjeti sa vrećicama punih alkohola, dok idu iz dućana, a domaći i stariji ljudi prelaze na drugu stranu ulice), morati prilagoditi radno vrijeme. (...) Isto tako nam ne pada na kraj pameti zaposliti četnika iz Niša. (...)Da li je zbog zarade vrijedno dovlačiti kod nas i našoj djeci ostaviti ovakvu gamad da ih terorizira", on je u novoj objavi, samo nešto blažim riječima, ponovio to isto.
Nadamo se da će Samoborci bojkotom ove pizzerije pokazati što misle o takvom govoru mržnje, poručuju iz nevladinog sektora.
Policija pokrenula istragu
Policija je pokrenula istragu vezano uz govor mržnje, a samoborski dogradonačelnik Petar Burić izrazio je osudu i žaljenje zbog ovog rasističkog ispada.
Predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore Joso Smolić je uz osudu i ispriku podsjetio da Hrvatskoj dugoročno nedostaje radne snage.
"Bez uvoza radne snage se neće moći raditi, poglavito u turističkoj sezoni. Stoga takvi ispadi i govori ne dolaze nikako u obzir, jer mi trebamo njih, a ne oni nas", poručio je Smolić.
Umirovljeni profesor filozofije politike i dugogodišnji aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) ironično kaže kako treba čestitati vlasniku pizzerije koji je postavio ovaj sramotni post, jer je doveo u javnost problem koji potuljeno postoji već godinama, a to je – kaže "čisti rasizam".
Puhovski: Ljudi se tek sada navikavaju na strance
Po njegovoj ocjeni, tog rasizma u Hrvatskoj ima manje nego drugdje, jer ima mnogo manje pripadnika drugih rasa nego u većini europskih zemalja, pa se ljudi tek sada navikavaju na strance.
"Tako da se kod nas događa zakašnjenje u ovoj krivulji, ali će zbog primitivizma kojeg inače imamo iz tradicije po drugoj osnovi vjerojatno biti još zaoštreniji. To jest, dogodit će se ono što su ustaše napravile s Hitlerovim rasnim zakonima – još su dodali Srbe. Ovdje će se uz crnce i sve druge koje ne trpimo iz Bangladeša i ne znam gdje sve ne opet dodati četnike iz Niša i Kragujevca, da ne zaboravimo ono što je specifičnost hrvatskog identiteta. Time stvar postaje i lokalna, i bliža i mnogo gora, zaključuje Puhovski.
Posebnim se priopćenjem oglasila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
"Vlasnik pizzerije iz Samobora koji je pogrdnim i uvredljivim porukama izjavio da ne želi radnike određene boje kože, etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla, nije samo prešao granicu dobrog ukusa i civilizirane komunikacije, već i zakona", kaže se u njenom priopćenju.
'Izravna diskriminacija prilikom zapošljavanja'
Ona je upozorila vlasnika pizzerije kako "njegova objava predstavlja izravnu diskriminaciju prilikom zapošljavanja, koja je zabranjena.
Točnije, u Hrvatskoj je zaštita od rasne ili etničke diskriminacije zajamčena Ustavom, međunarodnim ugovorima, pravom Europske unije, kao i nacionalnim zakonodavstvom, prvenstveno Zakonom o suzbijanju diskriminacije, a jedini zakoniti kriterij pri zapošljavanju može biti činjenica - imaju li kandidati tražena znanja i vještine za radno mjesto".
Ona dodaje kako nije važno je li došlo do situacije da vlasnik pizzerije nije zaposlio kvalificiranu osobu samo zbog ovih karakteristika, zato što "njegove izjave mogu snažno obeshrabriti neke kandidate da se uopće prijave za posao, čime se ometa njihov pristup tržištu rada. I prema praksi Europskog suda pravde, ovakve izjave dovoljne su za pretpostavku da postoji politika zapošljavanja koja je izravno diskriminatorna".
Zabrana diskriminacije po zakonu i za privatne poslodavce
Pučka pravobraniteljica u priopćenju podsjeća da je Europski sud pravde u predmetu Feryn (C-54/07) "utvrdio izravnu diskriminaciju u izjavama glavnog direktora kako tvrtka nije sklona zapošljavati 'imigrante' jer im kupci ne vjeruju, bez obzira što nije bilo konkretnog tužitelja koji uistinu nije bio zaposlen zbog svog podrijetla".
I u zagrebačkom Centru za mirovne studije (CMS) najoštrije osuđuju rasistički post vlasnika pizzerije u Samoboru, podsjećajući da zabrana diskriminacije po zakonu vrijedi i za privatne poslodavce.
"Oni ne mogu nekome onemogućiti stjecanje zaposlenja samo zato što je druge boje kože, druge vjere ili etniciteta. Ja se osobno nadam da će u ovom slučaju i građani Samobora i njegovi posjetitelji svojim bojkotom te pizzerije pokazati što misle o ovakvoj politici zapošljavanja u navedenoj pizzeriji", kaže za RSE Sara Lalić iz CMS-a.
Stranci – bilo iz susjedstva, bilo iz dalekih krajeva Azije – sve su češći na radnim mjestima u Hrvatskoj, dijelom zbog odlaska kvalificiranog hrvatskog kadra za boljom plaćom u druge države Europske unije, a dijelom i zbog turističke industrije koja bilježi snažan razvoj.
Nisu zabilježeni ozbiljniji problemi sa stranim radnicima
Posljednjih mjeseci nisu zabilježeni neki ozbiljniji problemi sa stranim radnicima u Hrvatskoj, kako onima iz susjedstva, tako i onima iz Nepala, Bangladeša, Filipina ili Pakistana.
Prema podacima MUP-a koje je objavio jedan specijalizirani portal, u prvih sedam mjeseci 2022. godine izdano je 77.205 dozvola. Od toga je 48.167 za novo zapošljavanje, 14.294 za produljenje dozvola, te 14.744 za sezonsko zapošljavanje. Samo u posljednja tri mjeseca takve dozvole zatražilo je 25.689 stranaca.
Najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima: Bosne i Hercegovine (23.799), Srbije (13.764), Sjeverne Makedonije (7.468), Nepala (7.141) te Kosova (5.407). Najviše je za graditeljstvo (29.702), a slijedi ugostiteljstvo i turizam (26.211), industrija (9.467), promet i veze (3.765), te poljoprivreda i ribarstvo (1.678).
Od početka 2021. godine stupanjem na snagu novog Zakona o strancima ukidaju se kvote i pojednostavljuje izdavanje radnih dozvola strancima, tako da se utvrđuje može li se takav radnik naći na domaćem tržištu.
Ako je nema, poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za određenog stranca. Potom Hrvatski zavod za zapošljavanje, na temelju podnesenog zahtjeva, izdaje mišljenje ispunjava li poslodavac uvjete za zapošljavanjem strane radne snage.