Norveška šalje vojnike u postrojenja za naftu i plin nakon curenja Sjevernog toka

Norveška vojska saopštila je u ponedjeljak 3. oktobra da je poslala vojnike da pomognu u čuvanju velikih kopnenih postrojenja za preradu nafte i plina, što je dio šireg napora za jačanje sigurnosti zbog sumnje da je sabotaža izazvala curenje plinovoda Sjeverni tok prošle sedmice.

Ruski plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 pukli su 26. septembra, čime je ispušten gas u Baltičko more kod obala Danske i Švedske. Seizmolozi su registrovali eksplozije na tom području, a policija u nekoliko zemalja pokrenula je istrage.

Norveška, najveći evropski snabdjevač plinom i veliki izvoznik nafte, prošle nedelje je rasporedila svoju mornaricu i vazduhoplovstvo da patroliraju naftnim poljima na moru i najavila da će u tome dobiti pomoć Britanije, Njemačke i Francuske, piše Reuters.

Na zahtjev norveške policije, norveško domobranstvo, snage za brzu mobilizaciju, u ponedjeljak je počelo raspoređivati trupe u pogonima zaduženim za preradu i izvoz nafte i plina.

Iako je norveška vlada rekla da nije svjesna bilo kakvih konkretnih prijetnji naftnoj i plinskoj infrastrukturi, ipak je smatrala da je razumno pojačati sigurnost i nastojala je smiriti zabrinutost među radnicima.

Među kopnenim objektima koji su u ponedjeljak dobili policijsku i vojnu zaštitu bili su terminali za izvoz plina Kollsnes i Nyhamna, tvornica plina i kondenzata Kaarstoe i rafinerija nafte Mongstad.

Glasnogovornik oružanih snaga odbio je reći koliko je vojnika raspoređeno, navodeći bezbjednosne zabrinutosti.

Oštećeni cjevovod Sjeverni tok 1 stabiliziran, curenje plina zaustavljeno

U oštećenom plinovodu Sjeverni tok 1 postignut je stabilan pritisak, kažu danske vlasti, što ukazuje da je odliv prirodnog gasa iz posljednjeg curenja sada zaustavljen, piše AP.

Prošle sedmice otkrivena su ukupno četiri curenja na cjevovodima Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru u blizini Danske i Švedske.

Iako nijedan cjevovod nije bio u upotrebi u vrijeme sumnjivih eksplozija, oni su bili napunjeni plinom koji izbacuje i mjehuriće na površinu Baltičkog mora od 26. septembra.

Danska agencija za energetiku je 1. oktobra objavila da plin više ne izlazi iz plinovoda Sjeverni tok 2.

Tri curenja, dva u danskoj i jedno u švedskoj zoni, otkrivena su prošle sedmice u dva velika ruska podvodna cjevovoda dizajnirana za transport prirodnog plina u Njemačku, dok je Švedska 29. septembra saopštila da je njena obalska straža pronašla četvrto curenje.

Do incidenata dolazi usred rastućih tenzija između Evrope i Rusije zbog rata u Ukrajini.

Iako i NATO i Evropska unija kažu da je curenje uzrokovano sabotažom, do sada su se uzdržavali od direktnog prebacivanja krivice na Rusiju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 30. septembra optužio Zapad da sabotira naftovode koje je izgradila Rusija, što su Sjedinjene Države i njihovi saveznici negirali.

Lideri Evropske unije razgovarat će o sigurnosti ključne infrastrukture na sastanku u Pragu sljedeće sedmice.

"Sabotaža plinovoda Sjeverni tok predstavlja prijetnju EU", rekao je Charles Michel, koji predsjedava sastancima lidera EU, u tvitu 1. oktobra nakon razgovora s danskom premijerkom Mette Frederiksen u Briselu.

"Odlučni smo da osiguramo našu kritičnu infrastrukturu. Lideri će se ovim pozabaviti na predstojećem samitu u Pragu," napisao je on.

Lideri zemalja članica EU trebalo bi da se sastanu u glavnom gradu Češke 7. oktobra.