Dozvola za kamenolom kod Mostara pred sarajevskim sudom

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) naložio je Kantonalnom sudu u Sarajevu da u roku od tri mjeseca odlučiti da li je zakonita okolinska dozvola za kamenolom u okolini Mostara zbog kojeg se bune tamošnji stanovnici.

Kantonalni sud ovu je odluku Ustavnog suda dobio u utorak, 1.novembra, potvrđeno je iz sarajevskog suda.

Mještani naselja Kuti pored Mostara su podnijeli Kantonalnom sudu u Sarajevu tužbu protiv Ministarstva okoliša Federacije BiH, tvrdeći da su nezakonito izdali okolinsku dozvolu za kamenolom firmi "Majdan-Kuti" iz Mostara.

Tužba je podnesena u januaru ove godine, ali se Kantonalni sud u Sarajevu nije oglašavao tim povodom, zbog čega su mještani podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je odluku donio polovinom oktobra ove godine.

Šta je sporno u cijelom slučaju?

U naselju Kuti kod Mostara živi više od 150 mještana, koji su potpisali peticiju protiv otvaranja kamenoloma, udaljenog oko 130 metara od naselja. Aner Omanović, jedan od njih, kaže za RSE da su za kamenolom saznali prošle godine, iako je firma "Majdan-Kuti" koncesiju dobila još 2015. godine.

Prema njegovim riječima, u avgustu prošle godine u naselje Kuti su građevinske mašine počele iskopavati pristupni put. Mještani su pozvali inspekciju koja je zabranila investitoru dalje radove, jer nije imao potrebna odobrenja. Mještani su nakon toga angažovali advokata.

"I tek tada mi, preko advokatskog ureda, saznajemo u kakvim smo problemima kao mještani", kaže Omanović za RSE.

Objašnjava da je investitor u zahtjevu za okolinsku dozvolu "netačno naveo da je planirani kamenolom od naselja udaljen 700, umjesto 130 metara, te da ima pristupni put".

Investitor je, kaže Omanović, prešutio i da je područje kamenoloma označeno kao minirano. Dodaje da su kamioni već oštetili put i most, koji su lokalni stanovnici izgradili vlastitim novcem i na vlastitim parcelama.

"Mi smo tražili da se i koncesija preispita. Sadašnji ministar privrede (Željko Laketić, op. RSE), ne vidi nikakav problem u tome što je kamenolom u minskom polju, što kamenolom nema pristupnog puta, nego on ide preko privatnih parcela. Ali, oni ne vode ni o čemu računa, već o tim milionima koje će zaraditi strani investitor", dodaje on.

U zahtjevu za okolinsku dozvolu, u koju Radio Slobodna Evropa ima uvid, navodi se kako investitor planira koristiti oko jedne tone eksploziva mjesečno. Istovremeno, u okolinskoj dozvoli, koju je investitoru izdalo Federalno ministarstvo okoliša, navodi se da eksplozije u kamenolomu mogu oštetiti obližnje kuće.

"Koliko bi to ugrozilo ljude koji žive 100 ili 200 metara od kamenoloma, kakav bi njihov život bio, za poljoprivredu, za stočarstvo, za pčelarstvo? To ćemo samo mi osjetiti na svojoj koži, a ne ljudi koji izdaju te dozvole i koje uopšte ne interesuje naš život", ističe Omanović.

Inače, kamenolom se nalazi i u prostornom planu Grada Mostara, zbog čega su mještani od tamošnje vlasti tražili da ga izbrišu.

Ministar kaže da je sve po zakonu

Koncesiju za kamenolom su investitoru 2015. godine izdali Vlada i Ministarstvo privrede Hercegovačko-neretvanjskog kantona (HNK), jednog od deset kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Ministar privrede HNK Željko Laketić za RSE kaže da je koncesija izdata na osnovu važećih zakona.

"Mještani prozivaju ministra Laketića da pogoduje nekakvim investitorima. Ministar Laketić samo prati ranije izdatu koncesiju i zakonsku obavezu da je završi do kraja, ukoliko koncesionar ispunjava sve uslove propisane zakonom", ističe Laketić.

Objašnjava da firma “Majdan-Kuti” nije dobila konačno rješenje za izvođenje radova, neophodno da bi mogla početi eksploatisati kamen. Tek po dobijanju konačnog rješenja, dodaje, on, počinje teći rok za koncesiju, a koncesionar ima pravo da eksploatiše.

Urbanistička saglasnost i eksploataciona dozvola, koje su institucije HNK ranije izdale investitoru, istekle su. Stoga je, krajem oktobra 2018. godine, ukinuto i odobrenje za eksploataciju.

“Iz tog razloga je predmet stavljen u mirovanje do eventualnog ishođenja te dozvole. Ako ne ishoduju dozvolu, neće dobiti ni eksploatacionu dozvolu i okončava se predmet”, dodaje ministar Laketić.

Šta piše u ugovoru o koncesiji?

Ugovor o koncesiji su u ime Vlade HNK i firme “Majdan-Kuti” potpisali ministar privrede Željko Laketić i tadašnji vlasnik firme Ahmed Hadžiomerović.

Ahmed je brat Zijada Hadžiomerovića, nekadašnjeg predsjednika Gradskog odbora Stranke demokratske akcije u Mostaru. Ova politička partija je sa Hrvatskom demokratskom zajednicom vladajuća u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

U ugovoru piše da će “Majdan-Kuti” od Vlade HNK dobiti pravo da tokom 21 godine eksploatiše skoro 700.000 metara kubnih kamena. Ugovoreno je da firma za to plati oko 184.500 maraka (94.000 eura) koncesione naknade, u osam rata, do 2022. godine.

Predviđeno je da se koncesioni ugovor raskida ukoliko koncesionar ne obavlja koncesijsku djelatnost duže od godinu dana. Međutim, ugovor nije raskinut, iako investitor ni nakon skoro sedam godina nije uspio pribaviti dozvole i početi sa eksploatacijom.

Raskid ugovora je predviđen i ako firma koncesionar ne plaća ili neredovno plaća koncesionu naknadu. Međutim, Ministarstvo je u dva navrata sa Hadžiomerovićem potpisalo anekse (izmjene i dopune) ugovora, kojim su investitoru odgađani rokovi za plaćanje koncesione naknade i dostavljanje bankovne garancije.

Šta kažu investitori?

Firmu "Majdan-Kuti" je osnovao Ahmed Hadžiomerović, sa kojim RSE nije uspio stupiti u kontakt. Umjesto njega je za RSE govorio Juso Husić, koji je naveden kao kontakt osoba investitora u zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole za kamenolom.

Husić je, inače, vlasnik građevinske firme MIP iz Mostara. On kaže za RSE kako je njegova građevinska firma MIP ustvari izvodila sve radove na projektu otvaranja kamenoloma, iako nije zvanično bio suvlasnik firme "Majdan-Kuti".

"Ja sam to sve i finansirao“, kaže Husić, i dodaje da je firma “radila u skladu sa zakonom i zahtjevima institucija”.

Objašnjava da problem nastao kada su prošle godine on i Hadžiomerović firmu i koncesiju za kamenolom, prodali turskim investitorima. Kaže da je i nakon prodaje ostao u poslovnom odnosu sa investitorima.

„On (investitor op. RSE) je nas isplatio. Ali mi ostajemo i dalje svakako sa njim“, kaže Husić.

U registru firme “Majdan-Kuti” su od polovine prošle godine kao vlasnici upisani turski državljani Altan Mustafa i Divrik Bulent. Predstavnik turskih investitora u Bosni I Hercegovini nije želio govoriti za Radio Slobodna Evropa.

Inače, kamenolom je udaljen oko 500 metara od planirane trase autoputa na koridoru Vc. U kamenolom se proizvodi kamen koji služi kao građevinski materijal.

Cijene građevinskih proizvoda od kamena se kreću od 13 do 23 marke (7 do 12 eura) po metru kubnom, u zavisnosti o toga koliko je kamen usitnjen i prerađen.