Međunarodna zajednica zabrinuta zbog kršenja Ustava u Crnoj Gori

Izmjene Zakona o predsjedniku, kojim parlamentarna većina namjerava da ograniči ustavne nadležnosti Milu Đukanoviću i prenese ih na Skupštinu, suprotne su Ustavu, ocjena je većine pravnika, politikologa idijela nevladinog sektora.

Ovim povodom zabrinutost su iskazale i Sjedinjene Americke Države, Evropska unija, ambasadori više evropskih država.

Naime, poslanici proruskog Demokratskog fronta, Demokrata, Građanskog pokreta URA izglasali su 1. novembra izmjene Zakona kojima obavezuju Đukanovića da predloži mandatara u roku od 30 dana, od izglasavanja nepovjerenja Vladi.

U suprotnom mandatarom će smatrati kandidata koji ima podršku većine ukupnog broja poslanika.

Iako je Ustav izričit da predsjednik predlaže mandatara, za ovaj predlog zakona glasao je 41 od 81 poslanika u crnogorskom parlamentu.

Advokat Veselin Radulović smatra da izmjene zadiru u Ustav i da njima skupštinska većina djelimično preuzima ovlašćenja predsjednika,

Politikolog Marko Savić ocjenjuje da se ovakvim neustavnim potezima građanima šalje poruka "da je sve moguće ukoliko neko ima parlamentarnu većinu".

Reakcije međunarodne zajednice

Evropska unija izrazila je zabrinutost zbog usvajanja Zakona o predsjedniku.

"Svi zakoni treba da budu u skladu sa Ustavom. Ovo pitanje je posebno osjetljivo zbog odsustva efikasnog Ustavnog suda", odgovor je Delegacije EU u Crnoj Gori na upit RSE.

EU je pozvala političke aktere na smirivanje odnosa i dijalog o izlasku iz "trenutnog političkog ćorsokaka", kako bi se ostvarila želja građana Crne Gore o članstu u EU.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici su naveli da su zabrinuti zbog eskalacije zapaljive retorike i neodgovorne konfrontacije crnogorskih lidera posljednjih dana.

Oni su pozvali sve strane da zajedno pronađu izlaz iz političke krize, koji bi bio u skladu sa Ustavom.

Reagovale su i ambasade Britanije, Češke i Njemačke sa sličnim porukama.

Politički motivi za izmjene Zakona

Izmjenama Zakona, parlamentarna većina želi da proces izbora mandatara za sastav nove Vlade prenese na Skupštinu, kako bi opet kandidovala Miodraga Lekića za mandatara.

Oni su ga u septembru kandidovali ali je Đukanović to odbio jer nijesu dostavili potpise podrške za tu inicijativu u predviđenom roku.

Umjesto predloga mandatara Đukanović je zatražio skraćenje mandata Skupštini kako bi bili raspisani prijevremeni parlamentarni izbori.

Usvojeni Zakon parira i toj inicijativi.

Naime, po njemu, kad Skupština odbije predlog o skraćenju mandata Đukanović je obavezan da u roku od 15 dana sprovede novi krug konsultacija i da, u roku od tri dana nakon toga, predloži mandatara.

Zakon u sukobu sa Ustavom

Pravnik Veselin Radulović poručuje u izjavi za Radio Slobodna Evropa da se institucionalna kriza ne može riješiti kršenjem Ustava:

"Kolika je dubina političko-pravne krize, nakon ovog poteza parlamentarne većine, zavisi od toga kako će se izmjene Zakona primjenjivati u praksi. Crna Gora kao društvo je ušla u opasnu zonu pravne nesigurnosti, gdje institucije nisu elementarno sposobne da obezbijede vladavinu prava".

Poltikolog Marko Savić za RSE navodi da se došlo u situaciju "u kojoj se krug političkih besmislica zaokružuje":

"Većina daje sebi za pravo da sistemski mijenja ustrojstvo države, direktno utičući na funkcionisanje institucije Predsjednika. Ovim se šalje informacija da je sve moguće ukoliko imate većinu".

Kako kaže, tako bi sjutra i neka druga većina mogla da izglasa zakonska rješenja u skladu sa njihovim partikularnim političkim interesima:

"Na djelu je pravni i politički haos, prouzrokovan potpunim uništavanjem temelja institucija koje su ionako bile na krhkim nogama".

Najavljena krivična prijava protiv predsjednice Skupštine

I predstavnici političkih partija, predvođenih Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića, ocijenili su da se izmjenom Zakona o predsjedniku drastično krši Ustav. Oni su to okarakterisali kao ustavni puč.

Zbog stavljanja na dnevni red ovog Zakona, Socijaldemoratska partija najavila je krivičnu prijavu protiv predsjednice Skupštine Crne Gore Danijele Đurović.

S druge strane, parlamentarna većina, predviđena Demokratskim frontom poručila je da su izmjene bile neophodne kako bi se izašlo iz institucionalne krize i došlo do mandatara za sastav nove Vlade.

Naime u ovom trenutku manjinska Vlada Dritana Abazovića kojoj je 20. avgusta izglasano nepovjerenje, vlada u tehničkom mandatu.

I ministarka iz URA-e Jovana Marović, čija je partija glasala za ove izmjene je ocijenila da nije dobro da se Ustav mijenja zakonom, ali da će to, kako je procijenila za RTCG, donijeti stabilnost.

Oštre kritike i iz nevladinog sektora

Da je zbog partijskih interesa prekršen Ustav ocijenilo je i više nevladinih organizacija.

Djelovi usvojenog Zakona narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti, ocijenili su u Centru za demokratsku tranziciju , navodeći da se ovim nastavlja podrivanje demokratije.

Iz Centra za građansko obrazovanje su poručili da je usvajanje izmjena kršenje Ustava i principa demokratskog političkog sistema.

"Poslanici koji su glasali znaju da će ga Ustavni sud proglasiti neustavnim i svjesno su, zbog partijskih interesa, ugrozili poredak", napisali su na Tviteru.

Iz Instituta alternativa su izmjenjene Zakona ocijenili kao "kabadahijsko prekrajanje ustavnih nadležnosti", konstatujući da to neće doprinijeti rješenju političke krize.

Savić: Skupštinska većina zloupotrebljava blokadu Ustavnog suda

Eventualnu neustavnost izmijenjenog Zakona o predsjedniku trebalo bi da formalno-pravno potvrdi Ustavni sud, koji je u blokadi i ne može da razmotri ustavne žalbe.

Savić je mišljenja da skupštinska većina zloupotrebljava tu okolnost.

"Svjesni su da zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda ovakav Zakon ne može biti doveden u pitanje. Kad profunkcioniše, Sud će proglasiti neustavnim ali će on u međuvremednu imati određene pravne posljedice".

I Radulović ukazuje da se Ustav ne smije kršiti, čak iako je Đukanović opstruirao izbor mandatara za sastav Vlade.

"Razumijem opravdane kritike na račun predsjednika države, ali ne može se sprovoditi politička borba na način što će se promovisati da je sve dozvoljeno, da se Ustav krši kako političkim subjektima odgovara", poručuje advokat Radulović.

Alarm za međunarodnu zajednicu

Osim što je neustavno, Savić dodaje da su Zakonom prekršeni demokratski standardi za koje se, kako kaže, nada da će alarmirati međunarodnu zajednicu:

"Odgovornost je sada na većini koja prouzrokuje ovakvo stanje u državi i na koje se stavlja teret - da nisu respektabilni partneri međunarodne zajednice".

I u nevladinoj oganizaciji Centar za građansko obrazovanje kažu da je parlamentarna većina pokazala međunarodnoj zajednici da su nepouzdani partneri u evropeizaciji Crne Gore.

Zakon o predsjedniku usvojen je po hitnom postupku.

Što se dalje procedure tiče, Đukanović ima tri dana da ga potpiše ili vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. Ukoliko ga vrati i poslanici ga ponovo izglasaju, Đukanović bi prema Ustavu, morao da ga proglasi.

Đukanović se nije oglašavao ovim povodom a nejasno je u kom bi se pravcu stvari mogle odvijati ukoliko Đukanović odbije da proglasi drugi put u parlamentu usvojeni Zakon.