Kultura i vjera s ruskim predznakom u službi pravdanja agresije na Ukrajinu

Ako Bog da, postavit ćemo bistu Vladimiru Putinu, rekao je Zoran Gajić, predsjednik Udruženja srpsko-ruskog prijateljstva iz Ritešića kod Doboja.

"Ako zasluži. Ne možemo dok je živ", kaže Gajić za Radio Slobodna Evropa ispred Manastira Svete Matrone Moskovske u ovom bosanskohercegovačkom mjestu.

U Ritešiću se i bez biste Vladimira Putina ruski ambasador u Bosni i Hercegovini (BiH) Igor Kalabuhov osjeća "kao kod kuće". 

Rekao je to početkom oktobra na humanitarnom ručku, na kojem se prikupljao novac za završetak kompleksa Udruženja srpsko-ruskog prijateljstva.

"I ime moskovsko i društvo, prijateljstvo. Mislim da je sve ovo još jedna potvrda prijateljstva između naših naroda", rekao je 3. oktobra Kalabuhov.

Za dovršetak radova potrebno je blizu milion maraka (oko pola miliona eura). Koliko je do sada novca utrošeno u njegovu gradnju, Zoran Gajić, predsjednik Udruženja, nije želio precizirati za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Udruženje je, dodaje, nastalo s ciljem "da se povežu pravoslavne zemlje s kulturnom tradicijom i duhovnosti".

Manastir je u vlasništvu Eparhije Zvorničko-tuzlanske, a ostali objekti u vlasništvu Udruženja.

Manifestacije koje ovo Udruženje organizira sponzorira i gradska vlast Doboja.

"Ruski narod pomaže, ko god dođe, hoće pomoći", rekao je Gajić i dodao da "država Rusija nije finansijski pomogla izgradnju".

Manastir je izgrađen 2010. godine, otkad traje i gradnja kompleksa Udruženja.

Za Gajića nije sporno to što Rusija okupira dijelove Ukrajine i što ne jenjavaju ruski napadi na ovu zemlju.

"Zapadni mediji ne pišu istinu. Nema tu ruskog uticaja. Zapadni svijet je najveće zlo i zavađaju narod", mišljenja je Gajić.

Mještanin Šešlija blizu Ritešića Zoran Đurić za Manastir kaže da je "nešto idealno".

"Dvaput sam bio otkako je izgrađena. Ali oduševljen sam jer lijepo izgleda", rekao je Đurić.

Za Đurića, Rusija je emotivno bliža narodu u RS-u, iako većina mladih koji napuste BiH odlaze u zemlje Europske unije.

"Ja ne bih išao. Napravili smo glupost, Evropa komplet. Mi uvodimo nekom sankcije ko ima sve. I on sad nama treba dati. Evropa uvela Rusiji, ali to je nama, nije to Rusiji. Pogledajte cijene goriva, gasa… I šta će još biti, to se ne zna", smatra.

Zvaničnici Republike Srpske ne žele u Vijeću ministara BiH glasati za sankcije Rusiji i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, iako se BiH za to deklarativno odlučila, prema zvaničnim informacijama objavljenim na stranici Europskog vijeća.

'Meki ruski kulturni uticaj'

U posljednjih nekoliko mjeseci u bosanskohercegovačkom entitetu organizirano je nekoliko izložbi i drugih manifestacija s ruskim predznakom.

Osim humanitarnog ručka kod Doboja, organizirane su izložbe u gradovima Republike Srpske.

"Ruska Federacija kroz institucije kulture nastoji da realizira svoju meku moć, a to je jedna od metoda geopolitičke moći, pri čemu koristi različite nevladine organizacije koje se formiraju na prostorima, prije svega, Srbije, zatim entiteta RS, te na prostorima Crne Gore i Sjeverne Makedonije", kaže za RSE sigurnosni analitičar iz BiH Ahmed Kico.

Kico, koji je i koautor publikacije Atlantske inicijative o utjecajima ruske invazije na Ukrajinu na zemlje Zapadnog Balkana, smatra i da se kroz udruženja, poput Udruženja srpsko-ruskog prijateljstva iz Ritešića, zapravo propagira "panslavizam, pansrpstvo, panrusizam".

"Sve to više nije kulturološka tema, to je i sigurnosna tema za svako društvo na prostoru Balkana. Mi moramo biti svjesni da Putinov režim kroz okupaciju Ukrajine nastoji realizirati potpuno sulude i nevjerovatne ideje Aleksandra Dugina, ideologa ruskog nacionalizma, neki to zovu i ruskim rasizmom", ocijenio je Kico.

Prema ovim idejama, Rusi su izabrani narod, Putin vođa izabran od Boga, a pravoslavlje "glavno i da se svi tome trebaju pokoriti", pojašnjava on.

"Moramo biti svjesni da sukob koji se događa u Ukrajini, odnosno napad Rusije i odbrana Ukrajine, je od strateškog kapitalno i fundamentalnog značaja za cijelu Evropu i svijet. To je suprotstavljanje autoritarizmu Putina", dodaje on.

Podrška zvaničnika RS-a Rusiji i Putinu

Kulturna razmjena između Rusije i Republike Srpske je izuzetna, rekla je, 2. novembra ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić, nakon sastanka s Nacionalnim dramskim pozorištem Aleksandrinskij iz Sankt-Peterburga.

Tokom sastanka najavljena je i manifestacije "Dani Aleksandrijskog pozorišta u Srbiji i Republici Srpskoj" za 2023. godinu.

Osim ministrice, s predstavnicima pozorišta susreo se i Milorad Dodik, lider vladajuće stranke u RS-u Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

"Poželio sam im dobrodošlicu u Republiku Srpsku i da uspostave dobru saradnju s našim pozorištima", napisao je Dodik na svom Twitteru.

Od početka ruske invazije, Milorad Dodik se dva puta sreo s Vladimirom Putinom, a tokom posljednjeg susretu istaknuo je važnost prijateljske utakmice dviju nacionalnih nogometnih timova. Ova utakmica kasnije je otkazana, zbog neslaganja u Savezu BiH i odbijanja pojedinih igrača da nastupe.

Vjerske veze ili opasan narativ?

Tokom septembra i oktobra ruski ambasador Kalabuhov je sudjelovao i na dvije vjerske manifestacije, u Sarajevu i Ugljeviku.

Na zvaničnom Facebook profilu Ruske ambasade u BiH piše da je u 29. oktobra Kalabuhov učestvovao na svečanoj ceremoniji povodom 150. godišnjice osvećenja hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu u Sarajevu. Tada je, navodi se, vodio "zanimljiv razgovor s mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom".

Dan kasnije je u Ugljeviku, na sjeveroistoku BiH, posjetio manastir Svetog Aleksandra Nevskog.

Navedeno je da su u razgovoru s Episkopom zvorničko-tuzlanskim Fotijem, gradonačelnikom Ugljevika Vasilijem Perićem, predsjednikom lokalne skupštine Zoranom Lazićem, "razmotrena pitanja zajedničkog interesa, kao i smjerovi za daljnju saradnju u cilju jačanja prijateljstva naših naroda".

Od ruskog priznanja BiH do podrške Dodiku

Sve ovo, stručnjak Kico, opisuje kao suptilne efekte Rusije da se kod stanovništva, prije svega entiteta Republika Srpska, a zatim i u Srbiji i Crnoj Gori, stvori narativ kojim se pravda ruska agresija na Ukrajinu.

"Proizvodi se takav narativ da je sasvim opravdano, sasvim logično to što radi Rusija i da je to u interesu svih, a zapravo je tipična agresija koja osporava suverenitet i integritet međunarodno priznate države", kaže Kico.

Dodaje kako opasnost predstavlja to što se "kroz navodnu slobodu vjere i vjerskih institucija maskira stvari interes Ruske Federacije, a to je produciranje stalne krize na prostorima BiH i Zapadnog Balkana, odnosno sprječavanja demokratskog izbora zemalja Zapadnog Balkana da pristupe euroatlantskim integracijama".

Ruske izložbe u gradovima Republike Srpske

Interes za rusku kulturu i historiju postoji i u Trebinju, na jugu BiH. U ovom gradu je u septembru otvorena izložba o rusko-srpskim odnosima u doba Petra Velikog.

"Izložba je dobro posećena, ljudi su zainteresovani", rekla je za RSE Ivana Grujić, direktorica Muzeja Hercegovine u Trebinju.

Prema njenim riječima, školska djeca su organizirano dolazila s profesorima da pogledaju izložbu, koju je organiziralo udruženja Susreti iz Trebinja, na prijedlog Ruskog doma iz Beograda.

Ruski dom je tokom 2022. organizirao više događaja kojim se podržava ruska invazija na Ukrajinu, a na kojima su bili osuđeni za učešće u ratu u Ukrajini, "Noćni vukovi" i desničarske organizacije.

Direktorica Muzeja kaže da se ne žele baviti politikom, ni ratovima.

"Kultura i umjetnost ne podliježu tim nekim odlukama pojedinih državnika. S te strane nemamo bojazan sto nešto organizujemo i zbog neke saradnje", rekla je Grujić.

Ona smatra da je "širenje ruske kulture i umjetnosti uvijek bilo prisutno".

"Učili smo ruski jezik i za vrijeme bivše Jugoslavije. Ljudi imaju tu neku bliskost prema kulturi, jeziku, književnosti. Mi kao slovenski narodi pripadamo toj jednoj velikoj porodici koja ima slično naslijeđe", rekla je RSE.

Osim u Trebinju, izložba "Da se ne zaboravi" Ruskog istorijskog društva, Fondacije "Istorija otadžbine", ruske Federalne arhivske agencije i Ministarstva vanjskih poslova Rusije, otvorena je u Gradišci, u sjeverozapadnoj BiH.

I na ovoj manifestaciji je ruski ambasador potcrtao da je "izložba još jedan dokaz međusobne solidarnosti, zajedničke istorije i borbe ruskog i srpskog naroda za ideale pravednosti, mira i istine".

Izložba prikazuje zločine nacista i njihovih sudionika protiv Sovjetskog Saveza i Evrope i prostora Zapadnog Balkana u Drugom svjetskom ratu.

Stručnjak za sigurnost Ahmed Kico smatra da se deseci "kulturnih institucija" koje bi trebale da promoviraju ruski jezik, književnost, kulturu, ne zaustavljaju na ovome.

"Osim pravdanja agresije na Ukrajinu, kroz tu vrstu aktivnosti nastoje proizvesti narativ da je okupacija Ukrajine, zapravo, u funkciji zaštite pravoslavlja i slobodnog svijeta. A to sve pokazuje da Rusija nastoji učvrstiti antizapadni, anti-NATO i antievropski narativ, a sve u cilju plasiranja vlastitih interesa", objašnjava on.

Dodaje da se subjekti sistema sigurnosti, pa i politički, kao i subjekti sistema u BiH, pa i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, još uvijek nedovoljno aktivno suprotstavljaju "tim hibridnim operacijama" koja imaju za cilj da zemlje Zapadnog Balkana, pa tako Bosnu i Hercegovinu, drže u stalnoj napetosti i krizi.

Saradnja na tekstu: Arnes Grbešić, Nebojša Kolak