Muzej Novog vala u Zagrebu kao omaž 'Azri', 'Haustoru', 'Filmu'
U jednom dvorištu u zagrebačkoj Vlaškoj ulici, u samom centru grada, nalazi se Muzej Novog vala.
Glazbeni i supkulturni pokret koji je krajem sedamdesetih zahvatio cijeli svijet imao je svoje vrlo snažne filijale u nekoliko gradova tadašnje Jugoslavije – Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Sarajevu i Rijeci. Ovaj muzej za sada se bavi samo Zagrebom. Već sada najveći interes pokazuju – mladi.
Danas Zagreb, a sutra – tko zna što?
Ambiciozni plan osnivača zagrebačkog Muzeja Novog vala je da u prostoru muzeja predstave ono vrijeme, onovremenu kulturu mladih, a prije svega muziku – Azru, Haustor, Film, Prljavo kazalište i još petnaestak poznatih i manje poznatih zagrebačkih bendova koji su činili kičmu Novog vala.
Fotografije, albumi, dijelovi odjeće novovalnih zvijezda – šešir Davorina Bogovića iz spota Prljavog kazališta, kombinezon u kojem je nebrojeno puta nastupao Darko Rundek iz Haustora, originalni ručnik kojim je na nastupima znoj brisao Johnny Štulić iz Azre... Ali tu je i omladinska štampa iz tog vremena, alternativni teatar i dizajn.
Prostor je osmislio akademski kipar i scenograf Davor Antolić Antas, i sam - kao jedan od prvih rockabillyja u gradu - sudionik tih vremena.
"Prostor smo uredili da izgleda kao nekakav klub. Sam postav isto nije klasični postav – ravne slike i slično, nego sve je malo novovalno i pankerski. Dakle, mislim da će to biti užitak pogledati, čeprkati po tome, istraživati i uživati u tom prostoru", optimističan je Antas u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE).
Najveći interes pokazali - mladi
Osnivač Muzeja, TV i filmski producent Aleksandar Črček kaže za RSE da mu se ideja ovakvog muzeja godinama motala po glavi, jer je od mladosti bio inficiran Novim valom, a da mu je konačni "push" dao posjet muzeju Ramonesa u Berlinu. Posebno ga veseli interes mladih.
"Zanimljiva je fora da otkada mi ovo uređujemo i otkada vani postoji reklama najviše onih koji su došli pitati kada je otvaranje su student i srednješkolci. To mi je zapravo super i to smo i htjeli. Objašnjenje je vjerojatno u tome što mlade generacije još uvijek slušaju tu glazbu. Ne znam je li to zbog toga što druge, bolje, nove nema. Moje je mišljenje da ima, ali da nema dovoljno ni klupskog ni medijskog prostora da bi se oni mogli identificirati sa nekim novim rock bandovima", kaže Črček.
Novi val nije samo muzika
U prostoru je TV ekran sa obaveznim ručnim radom koji visi preko gornjeg ruba na kojem se vrte spotovi novovalne muzike, u kutu je RIZ-ov gramofon Traviata stereo iz sedamdesetih na kojem se i dalje sluša vinilke.
"Želimo da je muzej multimedijalan i da stalno živi. Imat ćemo prezentacije knjiga i ploča, neke unplugged svirke, debate... Hoćemo pokriti cijelu sferu djelovanja ljudi iz onog vremena, jer Novi val nije samo muzika. To je i novinarstvo, fotografija, kazalište, film. Svi smo se tada pokrenuli", prisjeća se Antolić Antas.
Nakon Zagreba, na redu su Rijeka, Ljubljana i Beograd
Muzej ne želi stati na Zagrebu, jer je Novi val tada tresao još neke gradove tadašnje Jugoslavije.
"Već smo napravili prve dogovore da napravimo gostovanja novovalnih bendova ili – recimo tako – novovalnog pokreta Rijeke, Ljubljane i Beograda u našem muzeju. To ćemo vjerojatno napraviti iduće godine. Počeli bismo sa Beogradom – Šarlo akrobata, Idoli i Električni orgazam – i onda bismo na istu foru napravili izložbu koja bi ostala neko vrijeme. A ako nas netko pozove, onda bismo otišli i tamo sa izložbom. Naravno, neke artefakte se neće moći pomaknuti, ali imat ćemo nove", opisuje Črček ambiciozne planove.
Muzej Novog vala u dvorištu Vlaške 67 u središtu Zagreba otvara se 4. studenog navečer.
Ispred Muzeja se već nalazi stara Zastava 101"stojadin", na koju će se moći odložiti kava iz automata, kao što je ispred jednog od kultnih kafića iz novovalnog razdoblja – Zvečke u zagrebačkoj Masarykovoj ulici - bila praksa da se šalice i čaše odlažu na parkirane automobile.
Muzej ima podršku Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba, a partneri su mu i Hrvatska glazbena unija i Služba zaštite muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja (HDS ZAMP).