Đukanović odbio da proglasi zakon o 'prenosu' svojih nadležnosti na Skupštinu

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini Zakon o predsjedniku na ponovno odlučivanje, ocjenjujući da bi takav akt izazvao konfuziju ustavnih nadležnosti najvažnijih državnih organa, uništio princip podjele vlasti i urušio državnopravni poredak.

Kontroverzne izmjene Zakona o predsjedniku usvojila je 2. novembra parlamentarna većina koju predvode proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura aktuelnog premijera Dritana Abazovića. Da bi Zakon stupio na snagu neophodno je nakon usvajanja u Skupštini da ga proglasi predsjendik države svojim potpisom.

Izmjene Zakona su predviđale da parlamentarna većina preuzme ustavne nadležnosti Predsjednika Crne Gore u oblasti predlaganja mandatara za sastav nove Vlade.

Većina u Skupštini je pokušala da izmjenama Zakona primora Đukanovića da još jednom predloži mandatara za sastav nove Vlade, poslanika Miodraga Lekića. Zakon je predviđao da, ukoliko Đukanović to ne učini, skupštinska većina preuzme proceduru predlaganja mandatara.

Aktuelna Vlada Crne Gore Dritana Abazovića je u tehničkom mandatu od 20. avgusta kada je izgubila povjerenje u parlamentu. Skupštinska većina predvođena Demokratskim frontom zahtijeva da bude izabrana nova treća Vlada od parlamentarnih izbora 2020. godine jer su prethodne dvije pale.

Povod izglasavanja nepovjerenja Abazovićevoj Vladi, koja je funkcionisala kao manjinska nešto više od sto dana, je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom početkom avgusta bez prethodnih konsultacija sa strankama koje podržavaju tu Vladu a koje predvodi Đukanovićeva Demokratska partija socijalista.

Obrazlažući zbog čega vraća Zakon na ponovno odlučivanje, iz kabineta Đukanovića je saopšteno da bi se potencijalnim proglašavanjem ovog zakona otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti.

Đukanović je konstatovao da bi došlo do "uništavanja" ustavne podjele vlasti, te bi "zakonskim inžinjeringom" Skupština uzurpirala dio izvršne vlasti koja je u nadležnosti Predsjednika.

Proglašenje takvog Zakona bi imalo direktni uticaj na ustavni poredak i postulate ustavnog prava, "sa najvišim stepenom opasnosti od izglednog urušavanja državnopravnog poretka, razgradnje institucija i flagrantnog nipodaštavanja univerzalnih pravnih vrijednosti savremenih demokratskih sistema vlasti".

U saopštenju se ukazuje da je zabrinutost, zbog usvajanja Zakona, iskazala domaća stručna javnost, nevladin sektor, kao i predstavnici respektabilnih međunarodnih subjekata i partnera.

Jedna od posljedica proglašenja tog Zakona bila bi transformacija parlamentarne organizacije vlasti u "centralizovani skupštinski sistem", kaže se u saopštenju Đukanovića.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović je potvrdila da je stiglo obavještenje o Đukanovićevom odbijanju da potpiše Zakon o predsjedniku i saopštila da je njena obaveza da isti Zakon stavi ponovo na odlučivanje na prvoj narednoj sjednici.

Međutim, Đurović je rekla da će prethodno, Zakon o predsjedniku biti jedna od tema sastanka lidera svih parlamentarnih partija koji je zakazan za srijedu 9. novembar.   

Uz to, teme sastanka će biti duboka politička i društvena kriza, a prema njenom mišljenju dovedena je u pitanje i bezbjednost u Crnoj Gori.

U slučaju da parlamentarna većina drugi put usvoji isti Zakon, prema Ustavu, Đukanović je dužan da ga proglasi.