Mjesec dana novog sustava prikupljanja otpada u Zagrebu, pomaci već vidljivi
U Zagrebu je od početka desetog mjeseca na snazi novi način prikupljanja otpada koji stimulira odvajanje tzv. miješanog otpada, koji se ne da reciklirati, od onog obnovljivog – stakla, plastike, papira i slično.
Zeleno-lijeve lokalne vlasti u hrvatskoj prijestolnici kažu da podaci za deseti mjesec govore da je pomak nabolje već vidljiv.
I ekološki aktivisti su zadovoljni ovim vijestima.
"Cilj i jest da se što manje miješanog otpada proizvodi i odvozi na odlagalište Jakuševac, da smanjimo te količine i da plaćamo manje penale zbog pretjeranih količina koje se deponiraju", kazao je za Radio Slobodna Europa (RSE) voditelj Programa gospodarenja otpadom u Zelenoj akciji, Marko Košak.
Novi pristup, bolji rezultati
Novim načinom prikupljanja otpada od 1. listopada plaća se fiksna komunalna naknada koja pokriva odvoz onog dijela otpada koji se može reciklirati, a – kako bi se motiviralo građane da što više odvajaju – uvedene su posebne plave "ZG" vrećice za miješani otpad, koje se dodatno naplaćuju.
"Kada gledamo listopad ove godine u odnosu na listopad prošle godine, imamo 27 posto manje miješanog komunalnog otpada. To automatski znači da su se povećale druge frakcije tako da je čak 40 posto više plastike odvojeno, 36 posto više biootpada i devet posto više papira", pohvalio se 8. studenog zagrebački gradonačelnik, Tomislav Tomašević.
To će dugoročno imati pozitivan učinak i na smanjenje zagađenja zraka na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševac, na što se žale građani okolnih zagrebačkih naselja, kaže Košak.
Povećano prikupljanje onog otpada koji se da reciklirati otvara nove probleme.
"Sada je potrebno dodatno unaprijediti prikupljanje plastike i papira, s obzirom da podaci pokazuju da su se povećale količine, i zagrebačko komunalno poduzeće 'Čistoća' treba što prije angažirati što više kamiona i ljudi da što češće odvoze plastiku i papir, što je također najavljeno od gradskih vlasti, tako da podržavamo i taj smjer", dodaje Košak.
Kante za smeće sklonjene su sa gradskih ulica u dvorišta, a gdje to nije moguće, radi se za njih posebne boksove.
Također, u centru Zagreba otpad će se odlagati u ugrađene spremnike, koji bi trebali biti izgrađeni do sljedeće jeseni.
Košak vjeruje da će sve to biti obavljeno na vrijeme, kako bi sustav u cjelini zaživio.
"Rezultati će onda biti i još bolji. To je sada jedan proces koji traje i na koji se građani trebaju naviknuti. Ali, sudeći prema primjeru Ljubljane koja je Europska prijestolnica čistoće sa najboljim rezultatima, a koji Zagreb nastoji slijediti, nadamo se da će to zaživjeti i u Zagrebu", zaključuje nevladin ekspert za gospodarenje otpadom.
Zašto se plaća penale?
Stalna stručna suradnica u Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj Sonja Polonijo kaže za RSE kako je u pretpristupnim pregovorima Hrvatske sa Europskom unijom dogovoreno postupno povećanja odvojenog prikupljanja otpada.
Tako je za 2021. godinu, što dospijeva na plaćanje u 2022. godini, kao cilj bilo propisano da se 42 posto ukupnog otpada sakupi odvojeno, u 2022. godini cilj je 46 posto odvojenog prikupljanja, a u 2023. već 50 posto.
"Temeljem tražene stope odvojenog sakupljanja, gleda se koliko je miješanog komunalnog otpada bilo, a koliko bi ga smjelo biti, s obzirom na ukupnu količinu prikupljenog otpada, i tako se računaju prekomjerne tone na koje se plaća penale, odnosno – službenim rječnikom rečeno – poticajna naknada.
Prema mom izračunu, a prema podacima Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša, u 2020. godini Zagreb je platio 6,2 milijuna kuna (oko 825.000 eura) penala, u 2021. godini 2,7 milijuna kuna (360.000 eura), a u 2022. će platiti 7,4 milijuna kuna (oko 985.000 eura) penala", kaže stručnjakinja za RSE.
Prekomjerne tone množe se sa jediničnom cijenom koja je bila 150 kuna (20 eura) po toni, a od ove godine je 200 (oko 26,5 eura) kuna, i to je razlog da Zagrebu ti penali, odnosno poticajna naknada rastu.
"Posljedica je da Zagreb plaća više, mada je objektivno uspješniji nego prije, jer je u promatranom periodu stopa odvojenog sakupljanja sa 17 posto (korespondira sa 6,2 milijuna penala) narasla na 31,4 posto (korespondira sa 7,4 milijuna penala). Dakle, Zagreb je čak prilično dobar, ali mora postati još bolji, a to može samo i isključivo na način da još više poveća stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, a to je upravo ono što ovaj novi projekt prikupljanja otpada u Zagrebu potencira", naglašava Sonja Polonijo.
Problem naslijeđen iz Bandićeve ere
Zeleno-lijeva koalicija sa gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem vlada Zagrebom od svibnja 2021. godine.
Izbornu kampanju je u prvom redu bazirala na obećanju da će prekinuti sa navodno koruptivnim poslovanjem iz vremena nekadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića, gdje je upravo zbrinjavanje otpada, ali i poslovi grada sa kontroverznim poduzetnikom Petrom Pripuzom u njegovom zbrinjavanju bio jedan od naglasaka.
Pripuzov utjecaj je smanjen Bandićevom smrću u veljači 2021. godine i novim ugovorima koje su nove gradske vlasti sklopile oko zbrinjavanja otpada.
Odvojeni kontejneri i kante za razne vrste otpada postoje u Zagrebu već niz godina, međutim odvajanje otpada do sada je bilo prepušteno savjesti građana, a sada ih se ovim novim rješenjem i financijski stimulira da ga odvajaju, i – što više toga odvoje kao obnovljivi otpad – to će manje ostati za pakiranje u ZG vrećice za komunalni otpad koje se naplaćuje.
Besplatne vrećice predviđene su za Zagrepčane koji žive pored gradskog odlagališta otpada Jakuševac i one koji u obitelji imaju nekog tko koristi pelene – bebe ili starije osobe.
Oboren zagrebački 'Manhattan na Savi'
Bandić na sudu, aktivisti ispred
Zrak u Zagrebu bio zagađen, Bandić predlaže duboko disanje