UN-ov odbor preporučuje strožije kažnjavanje zlostavljača djece u Hrvatskoj

Dječja prava se u manjoj ili većoj mjeri ne poštuju i krše u svim segmentima hrvatskog društva, iako je zabilježen napredak u zakonodavnoj sferi, poruka je najnovijih preporuka UN-ovog odbora za prava djece Hrvatskoj.

Predstavila ih je u Zagrebu pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pred Svjetski dan prava djece, koji se obilježava 20. studenog.

"Odbor je kao najvažnija i ključna područja zabrinutosti istakao područje zaštite od diskriminacije, zaštite od nasilja i zlostavljanja, područje prava djece s teškoćama u razvoju, područje zdravlja i zdravstvenih usluga, područje odgoja i obrazovanja te pravosuđa prilagođenog djeci", prenijela je pravobraniteljica glavne naglaske UN-ovih preporuka.

U sferi diskriminacije, kao najizloženije grupe navodi se djecu pripadnike etničkih manjina, posebno srpske i romske, djecu izbjeglice i migrante, LGBT djecu i djecu s poteškoćama u razvoju.

Prestati sa blagim kažnjavanjem seksualnog nasilja nad djecom

U sferi zaštite od nasilja i zlostavljanja, kod vršnjačkog nasilja treba imati na umu da je i nasilnik vrlo često nesretno dijete kojemu je također potrebna pomoć, kazala je.

Međutim, i dalje je pretežni dio nasilja i zlostavljanja djece od strane odraslih.

"Odbor UN-a u tom dijelu preporučuje snažnije kažnjavanje. Tu trebamo posebno izdvojiti počinitelje seksualnog nasilja. I naš ured već dugi niz godina ukazuje na to kako počinitelji tog oblika nasilja nisu primjereno kažnjeni, i kako se time ne šalje dobra poruka niti ostalim odraslim osobama, a naročito žrtvi takvog nasilja, odnosno naročito ne djeci", naglasila je Helenca Pirnat Dragičević.

Umjesto zatvorske kazne, počinitelje seksualnog nasilja nad djecom kažnjava se često uvjetnom kaznom ili radom za opće dobro, a nije prihvaćeno traženje pravobraniteljice za djecu da se zabrani izricanje kazne rada za opće dobro osuđenim seksualnim zlostavljačima djece.

U rujnu je ona oštro reagirala kada je osuđeni pedofil umjesto zatvorske kazne dobio – rad za opće dobro, i to u udruzi koja radi s djecom s posebnim potrebama.

Seksualno nasilje nad djecom u porastu

Ona je već u svom izvješću za 2021. godinu upozorila da država nije postigla dostatnu razinu zaštite djece od seksualnog nasilja, i da je nasilje u porastu.

U 2021. godini su prijavljena 804 kaznena djela spolne naravi na štetu djece, što je 231 više u odnosu na 2020.

Prema evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova, najviše je prijavljeno kaznenih djela spolne zloupotrebe djeteta mlađeg od 15 godina (359), iskorištavanja djece za pornografiju (147) te upoznavanja djece s pornografijom (86).

Po brojnosti slijede prijave kaznenih djela: spolno uznemiravanje (69), zadovoljavanje pohote pred djetetom (44), bludne radnje (33), silovanje (31), mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba (24), podvođenje djeteta (6), iskorištavanje djece za pornografske predstave (4) te spolna zloupotreba djeteta starijeg od 15 godina (1).

Tijekom 2021. identificirano je šest žrtava trgovanja ljudima koje su spolno iskorištavane.

Nedostatak mjesta u domovima, premalo udomiteljskih obitelji

UN-ov odbor traži još jaču podršku obiteljima i roditeljstvu, ali i jačanje alternativne skrbi.

"Preporuka Odbora je i osigurati dodatne kapacitete za alternativnu skrb o djeci, ubrzati process deinstitucionalizacije i posvojenja djece, jačati potporu udomiteljstvu i jačati specijalizirano udomiteljstvo", kaže pravobraniteljica za djecu.

Ona je još u travnju upozorila na "zabrinjavajuće podatke o velikom broju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koja su smještena u ustanovama, kao i na dopise iz centara za socijalnu skrb čiji stručni djelatnici upozoravaju da su onemogućeni u obavljanju poslova zaštite prava i dobrobiti djece jer nemaju kamo smjestiti djecu koju je nužno izdvojiti iz obitelji."

Tada je među ostalim upozoreno na prekapacitiranost Dječjeg doma Zagreb, u kojem se trenutačno na smještaju nalazi 90 djece, iako Dom ima smještajni kapacitet za samo 61 dijete.

Također, upozorila je i na nedostatan broj udomiteljskih obitelji, i konstatirala kako se nisu ostvarila očekivanja da će Izmjene Zakona o udomiteljstvu iz veljače 2022., potaknuti veće zanimanje potencijalnih udomitelja.

Prema Zakonu bi u udomiteljskoj obitelji smjelo biti smješteno troje djece, iznimno više kad je riječ o braći i sestrama, ali, zbog potreba hitnog smještaja, postoje situacije da se u udomiteljskoj obitelji nalazi po sedmero i više djece, što također predstavlja kršenje prava djeteta.

Preporuke UN-ovog odbora – obavezujuće

U Uredu pravobraniteljice za djecu naglašavaju kako UN-ove preporuke nisu mrtvo slovo na papiru.

"Preporuke UN-ova Odbora za Hrvatsku su obavezujuće smjernice za zaštitu prava djece, ali i poticaj za donošenje budućih nacionalnih strategija i planova za prava djece.

One će ujedno biti kriterij za procjenu ostvarenoga napretka Hrvatske u zaštiti dječjih prava u sljedećem petogodišnjem razdoblju", naglasila je zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika.

Potrebno mijenjati pravosuđe i zdravstvo, obrazovati stručnjake

Odbor UN-a je istaknuo i da je radi jačanja pravosuđa prilagođenog djeci nužno odgovarajuće osposobljavanje stručnjaka koji rade s djecom, te je pozvao na ubrzanje svih sudskih postupaka koji uključuju djecu.

Preporučio je i da se ojača skrb u zajednici o djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima, te da im se osigura pristup zdravstvenim uslugama i uključivom odgoju i obrazovanju.

Odbor preporučuje osigurati kvalitetne specijalizirane zdravstvene usluge za svu djecu, uključujući i manja mjesta, ruralne i otočne sredine, povećati obuhvat obveznim cijepljenjem, poboljšati palijativnu skrb za djecu, osigurati djeci i mladima usluge i programe mentalnog zdravlja.

Među preporukama je i smanjivanje pretilosti djece, osiguravanje mladima edukacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju, kao i razvijanje programa prevencije zlouporabe alkohola i droga, te prevencije samoozljeđivanja i samoubojstva.

U području obrazovanja i slobodnog vremena Odbor preporučuje povećanje dostupnost vrtića, poboljšanje stručne podrške nastavnicima i učiteljima, otklonjnanje slabosti u ishodima učenja nastalih tijekom pandemije COVID-19.

Među ostalim se navode i preporuke za povećanje participacije djece, zaštitu posebno ranjivih skupina, povećanje sigurnosti djece u prometu.

UN-ov Odbor poziva i na obveznu edukaciju o pravima djece i zaštiti najboljeg interesa djece za sve stručnjake koji rade s djecom – u pravosuđu, socijalnoj skrbi, zdravstvu, obrazovanju, alternativnoj skrbi, službi za migracije, medijima itd.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević izabrana je u Saboru na tu funkciju 17. studenog 2017. godine na mandate od osam godina.