Doprinos 'stranog tijela' popravci makedonskog pravosuđa
Izbor novog šefa tužilaštva za organizovani kriminal Islama Abazija, koji je poreklom iz sela vođe DUI (Demokratska unija za integracije) Alija Ahmetija, a važi za dobro povezanog sa čelnicima te vladajuće partije, zbunio je između ostalog i američku ambasadorku u Severnoj Makedoniji Angelu Ageler.
Kako je izjavila zatečena je zbog činjenice da su Sjedinjene Države godinama potrošile "milione dolara na obuku tužilaca" u pravosudnom sistemu.
Ageler kaže da građani zaslužuju nezavisan pravosudni sektor u kojem se mjesta popunjavaju po zaslugama i kvalitetu (po zaslugama) i kroz transparentne procese, a političkom miješanju nema mjesta u tim postupcima.
Od brojnih obuka, konferencija i obuka, preko sistema podjele predmeta u sudovima, do osnivanja posebne akademije za sudije bilo bi nemoguće bez projekata i strane pomoći u zemlji.
Veliki dio ovog novca došao je iz SAD-a, zapadnih zemalja i Evropske unije, s jedinom svrhom da se zemlji da pravosudni sistem zapadnog tipa.
Puno je spekulacija o zloupotrebama tih sredstava.
Puno je spekulacija o zloupotrebama tih sredstava.
Primjeri zloupotreba
Na primjer, u slučaju automatizovanog sistema za upravljanje sudskim predmetima – AKMIS.
AKMIS je нastao uz bezrezervnu podršku Zapada i trebalo je da pomogne u rasvetljavanju sumnji za brojne zloupotrebe i zločine bivše vlade VMRO-DPMNE zbog cega je stvoreno Specijalno Javno Tuzilastvo.
Plaćen od strane Sjedinjenih Američkih Država, AKMIS je počeo sa radom 2010. godine, zahvaljujući projektu USAID-a, pa je bio funkcionalan u sva 34 suda u zemlji.
Ali nakon što su se u Pribeovom izveštaju pojavile indicije da se sudski predmeti ne distribuiraju preko AKMIS-a, postala je očigledna potreba za njegovom kontrolom. Problem se dodatno razbuktao kada su predmeti Specijalnog javnog tužilaštva "pali" u ruke sudija poznatih javnosti po bliskim vezama sa tada vladajućom strankom VMRO-DPMNE.
Revizija 2017. godine pokazala je da Krivični sud u Skoplju, Apelacioni sud i Vrhovni sud nisu poštovali procedure AKMIS-a, odnosno umjesto kompjutera, predmete su dodeljivali predsjednici sudova. Osuđen je samo bivši predsjednik Skopskog krivičnog suda Vladimir Pančevski.
Problem sa AKMIS-om je takođe bio usko povezan sa Specijalnim javnim tužilaštvom. Formiran nakon Sporazuma iz Przyne, uz bezrezervnu podršku Zapada, trebao je pomoći da se razjasne sumnje o brojnim zloupotrebama i zločinima bivše vlade VMRO-DPMNE.
Završilo se u sjenci skandala sa slučajem "Reket", u kojem je među osuđenima bila i njegova bivša šefica Katica Janeva.
Janeva je, prije nego što je došla na čelo SJO, bila edukator na Akademiji za sudije i javne tužioce "Pavel Šatev", a među završenim obukama je i studijski boravak u SAD za krivično procesno pravo, kao i usavršavanje u borba protiv mafije i organizovanog kriminala u Italiji.
Čini se da to nije bilo dovoljno za obračun s makedonskim kriminalom, Janeva je završila iza rešetaka, a javnost je prestala da govori o ženskom trojcu (Katica Janeva, Lence Ristovska i Fatime Fetai) koji je svojevremeno ulijevao nadu u budućnost pravosuđa.
SJO je od početka imao podršku Američke ambasade, a pomoć je dolazila i kroz obuke, neke od njih u SAD. U javnosti je vladalo zaprepašćenje kada Lenče Ristovska nije izabrana za višeg javnog tužioca, ali i ovih dana nakon što je Fatime Fetai odustala od trke za šefa skopskog tužilaštva.
Sa inostranim projektom Akademija za sudije i javne tužioce
Da nije bilo stranog novca, ne bi se osnovala ni Akademija za sudije i javne tužioce. Osnovana 2006. godine, uz punu podršku projekta CARDS, a potom i evropskih IPA projekata, Akademija je trebala podići kvalitet pravosuđa.
Kako će pojasniti njena direktorica Nataša Gaber, strana pomoć i inostrani treninzi izuzetno su važni za funkcionisanje Akademije. Zahvalna im je i ponosna, jer kako kaže, to im je podstrek da postanu bolji. Akademija je zadužena za kontinuiranu edukaciju sudija i javnih tužilaca u zemlji, a posljednja osma generacija ima rekordan broj od 97 polaznika.
Agelerove kritike, Gaber kaže da su dobili kao poticaj da rade više.
"Odgovor na ono što je ambasador rekao je samo dalje, veće opredjeljenje i intenzivnija obuka. Mislim da nema drugog odgovora. Samo na taj način mislim da možemo poboljšati imidž pravosuđa, da će naši kadrovi biti obučeni i dodatno specijalizirani i da imamo bolji rejting pravosuđa od današnjeg", kaže direktor Akademije.
U međuvremenu, nova istraživanja također pokazuju da je povjerenje u pravosuđe i dalje nisko. Samo 8 posto građana Sjeverne Makedonije vjeruje pravosudnim organima, pokazalo je najnovije istraživanje Eurotinka.
Strano tijelo za pravosuđe
Analitičar Bashkim Selmani kaže da je sve ovo do sada pokazalo da partneri koji su ulagali u makedonski pravosudni sistem nisu bili uspješni. Izlaz vidi da reforme dolaze od ljudi, a ne od političara. Njegov prijedlog je da se osnuje strano tijelo sa stranim stručnjacima koji će voditi reforme umjesto ulaska stranog novca kao do sada.
"Kao u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj i drugim zemljama u kojima je to bilo uspješno. Samo nezavisno tijelo može se boriti protiv političara", odlučan je Selmani.
Čak i prije nego što je došla u Sjevernu Makedoniju kao nova američka ambasadorica, Ageler je na saslušanju u Komitetu za vanjske poslove Senata rekla da će raditi na "pomoći Sjevernoj Makedoniji da razvije nacionalnu strategiju koja će efektivno pozvati korumpirane aktere na odgovornost."
Njena zabrinutost zbog izbora Abazija primljena je uz saglasnost vladajuće elite. Premijer Dimitar Kovačevski izjavio je da način na koji je Abazi izabran pokazuje da su potrebne dodatne reforme u pravosuđu.