SAD žali jer BiH nije glasala za rezoluciju o iranskom ugnjetavanju demonstranata

Sjedinjene Američke Države (SAD) žale jer je Bosna i Hercegovina (BiH) bila suzdržana prilikom glasanja o rezoluciji Trećeg odbora Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o stanju ljudskih prava u Iranu 16. novembra.

Rezolucijom se poziva Iran da prestane koristiti prekomjernu silu protiv mirnih demonstranata, uključujući žene i djecu, saopćeno je 23. novembra iz Ambasade SAD-a u BiH.

U saopćenju se navodi da SAD očekuje od BiH veću potporu osnovnim ljudskim pravima iranskog naroda kao i nastavak usklađivanja sa stavovima Evropske unije na putu BiH ka euroatlantskim integracijama.

Sjedinjene Države su, kako se navodi, čvrste u svojoj predanosti podršci iranskom narodu koji protestira širom zemlje i zahtijeva odgovornost svoje vlade.

“Nastavit ćemo pozivati iranske dužnosnike i vladine institucije na odgovornost za njihova kršenja ljudskih prava i masovno ugnjetavanje iranskog naroda”, navodi se u saopćenju.

Delegacija Evropske unije u Sarajevu jučer je također saopćila kako žali zbog takve odluke BiH te napomenula da bi BiH trebala uskladiti vanjsku politiku s EU-om.

Treći odbor Ujedinjenih nacija je usvojio 16. novembra Rezoluciju o stanju ljudskih prava u Iranu.

Za usvajanje rezolucije glasalo je 80 zemalja članica Ujedinjenih naroda, 28 je glasalo protiv, uz 68 suzdržanih među kojima je bila i BiH.

Bosna i Hercegovina je bila jedina država iz Evrope koja je bila suzdržana na ovom pitanju.

Crna Gora i Sjeverna Makedonija glasale su za usvajanje rezolucije, a predstavnik Srbije nije glasao.

Protiv rezolucije su glasale, pored ostalih, Rusija, Kina, Sirija, Irak, Pakistan i Indija.

"Skupština UN-a izražava zabrinutost zbog alarmantno visoke učestalosti izricanja smrtne kazne u zemlji (Iranu). Nadalje, rezolucija potiče Iran da prestane s upotrebom prekomjerne sile protiv mirnih demonstranata, uključujući žene i djecu, kao što je bilo nakon proizvoljnog hapšenja Mahse Amini i njene smrti dok je bila u pritvoru", navodi se u rezoluciji.

"Ubistvo Mahse Amini samo je jedan od slučajeva zločina nad ljudskim pravima u Iranu. Nasilna primjena zakona o hidžabu podriva ljudska prava žena i djevojčica", rekao je tokom rasprave predstavnik Kanade, koja je predložila tekst rezolucije.

Tekst rezolucije su, uz Kanadu, predložile Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Izrael.

Islamsku Republiku iran potresaju prosvjedi nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini 16. septembra, nakon njezina hapšenja zbog navodnog kršenja iranskih pravila odijevanja žena.

Iran je svoje "strane neprijatelje", uključujući Britaniju, Izrael i Sjedinjene Države, optužio za poticanje nemira. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei je obećao "kažnjavanje" za "ubistva" i vandalizam tokom prosvjeda diljem zemlje.

Državna televizija ga je citirala da su strane sile "pokušavale izvući ljude na ulice" i "iscrpiti vlasti", ali je rekao da nisu uspjele.

Khamenei je rekao da "neprijatelj" može nastojati utjecati na grupe u društvu, poput žena i radnika, ali "dostojanstvo" Iranaca neće im dopustiti da se "pridruže onima koji su ih prevarili".

Bosna i Hercegovina je ranije pratila SAD i EU glasajući za usvajanje rezolucija, među kojima i onu od 14. novembra kojom se Rusija poziva na odgovornost za kršenje međunarodnog prava zbog njene invazije na Ukrajinu, te se poziva na plaćanje odštete.

Za razliku od rezolucija Vijeća sigurnosti, rezolucije Opće skupštine UN-a nisu pravno obvezujuće, ali odražavaju svjetsko mišljenje.

Ambasador stalne misije BiH pri UN-u Sven Alkalaj je u utorak, 22. novembra, saopćio da je glasanje obavljeno u skladu s instrukcijom Ministarstva vanjskih poslova BiH. Ranije je saopćavao da je za rezolucije koje osuđuju rusku invaziju na Ukrajinu također glasao po instrukcijama iz ministarstva.

Nadležnost u vođenju vanjske politike BiH ima tročlano Predsjedništvo BiH, a potrebno je da za odluku glasaju sva tri člana (Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske). Svaki član imenuje i određeni broj ambasadora.

Zbog glasanja ambasadora BiH pri UN-u Svena Alkajala, koji je imenovan na prijedlog Željka Komšića, i ambasadorice BiH pri EU Emine Merdan, koja je imenovana na prijedlog Šefika Džaferovića, u proteklom mandatu je bivši član Predsjedništva BiH Milorad Dodik tražio smjene i ambasadora i ministrice vanjskih poslova Bisere Turković.