'Visoka produktivnost' tehničke Vlade Crne Gore

Iako funkcioniše u tehničkom mandatu od 20.avgusta kad joj je u Skupštini  Crne Gore izglasano nepovjerenje, manjinska Vlada Dritana Abazovića je u tom periodu donijela više od 600 odluka.

Između ostalog, usvojili su rebalans budžeta i projektovali budžet za narednu godinu.

Tokom tehničkog mandata Vlada je ostala bez četiri ministra. Zbog neslaganja sa Abazovićem, dva su smijenjena a dvoje je podnijelo ostavke.

Prema poslednjem istraživanju iz novembra Vlada uživa podršku manje od tri odsto građana. Mjesec ranije povjerenje u premijera Abazovića je bilo duplo veće.

Uprkos protivljenju gotovo polovine poslanika, struke i međunarodnih upozorenja, iz Vlade ne odustaju od učlanjenja u regionalnu inicijativu Otvoreni Balkan.

"Demokratske države ovu pojavu, kada Vlada bez podrške Skupštine i građana donosi velike odluke, prepoznaju kao uzurpaciju vlasti a kod nas je to redovan tok stvari", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.

Vlada Dritana Abazovića izgubila je povjerenje prije više od tri mjeseca, nakon što je Abazović potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom uprkos protivljenju partija, predvođenih Demokratskom partijom socijalista, koje su davale podršku njegovoj manjinskoj Vladi.

Ines Mrdović navodi da je, uz sve, dodatno porazno što Vlada ima nisku podršku građana.

Razlog za nizak procenat podrške građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić vidi u tome što se Vlada, kako kaže, ne vodi stručnim kriterijumima u donošenju odluka, već isključivo uskostranačkim.

Puni kapcitet tehničke Vlade

Abazovićeva Vlada je od dana izglasavanja nepovjerenja odlučivala o 650 akata, pa se ne vidi razlika u postupanjima izvršne vlasti u punom ili u tehničkom mandatu, kaže Mrdović.

"To pokazuje da nemaju odgovornost niti svijest o tome šta je dozvoljeno činiti u tehničkom mandatu. Jednostavno, nemaju granica."

Posebno neodgovornim Mrdović vidi činjenicu da je Vlada, odmah nakon pada, usvojila rebalans budžeta za ovu, a potom projektovala i budžet za narednu godinu:

"Naravno da ne može život da stane i da moraju potrebe građana da se namire, ali neodgovorno je i besprizorno da u tehničkom mandatu kreirate finansijske tokove za čitavu narednu godinu."

Prema njenim riječima, vlade u tehničkom mandatu treba zakonski ograničiti na tehnička pitanja.

"Opet je do izražaja došla neophodnost zakona o Vladi i Skupštini kojim bi se jasno definisale nadležnosti i obim rada tehničke vlade jer se evo pokazalo da ne možemo nade polagati u političku ili demokratsku osvješćenost naših političara."

Naime, Ustav Crne Gore propisuje da ukoliko dođe do izglasavanja nepovjerenja Vladi, ona radi do izbora nove. Obim aktivnosti koje Vlada može obavljati u ovom međuprostoru nije preciziran. Zakon o Vladi, koji bi to definisao, Crna Gora nema.

Za sada postoji samo njegov Nacrt.

Tehnička Vlada za Otvoreni Balkan

Da li Vlada u tehničkom mandatu, iako joj to formalno-pravno nije zabranjeno, može da donosi krupne spoljno-političke odluke kao što je učlanjenje Crne Gore u Otvoreni Balkan?

Ovo pitanje aktuelizovano je nakon što je Vlada, dominantno premijer Abazović i potpredsjednik  Vladimir Joković, i pored upozorenja međunarodne zajednice i protesta domaće javnosti, ostala pri stavu da Crna Gora treba da se pridruži ovoj inicijativi.

"Zašto bismo imali neprijateljski odnos prema nekoj inicijativi koju možda sjutra treba da aktivira Crna Gora?", pitao je Abazović, 29.novembra, tokom dvodnevnog NATO Samita u Bukureštu.

Manjinska Vlada, koja je izgubila povjerenje Skupštine, izgubila četiri ministra, zapostavila evropske obaveze u trenutku kada Crna Gora nema funkcionalne institucije, nema nikakvo pravo da uvodi Crnu Goru u Otvoreni Balkan, smatra analitičarka Dina Bajramspahić.

"Sa kojim pravom ova vladajuća većina koja nije završila svoje prioritetne obaveze, želi da Crnu Goru uvuče u sporedni kolosjek? Inicijativa Otvoreni Balkan bi zadala konačan udarac konstantnom nazadovanju Crne Gore."

Kako kaže, Crna Gora trenutno nema dovoljno administrativnih kapaciteta ni za pristupne pregovore sa EU, "a kamoli za rasplinjavanje na balkanske stranputice."

Osporavanja 'Otvorenog Balkana' iz civilnog sektora

Ona je rekla da članice Otvorenog Balkana, Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija, nisu uspješne u procesu evropskih integracija, niti im je to prioritet, kao i da je Srbija u riziku da joj pregovori budu blokirani, što je zvanično saopšteno iz vrha EU.

Obaveza Vlade je, kaže Bajramspahić, da se ta inicijativa analizira na kompetentan način, uz ekspertsku podršku.

"Budući da ministri iz URA-e i Socijalističke narodne partije slijepo insistiraju na ovome, ne rukovodeći se interesima države Crne Gore", navela je Bajramspahić.

Snaga pokreta URA i prosrpskog SNP-a

Ove dvije stranke kontrolišu Vladu. URA, osim premijera, ima sedam ministarstava, a SNP šest i mjesto vice-premijera.

U parlamentu imaju devet od ukupno 81 poslanika.

Na posljednjim lokalnim izborima krajem oktobra, ove dvije stranke zabilježile su drastičan pad povjerenja građana. Samo u Podgorici URA je izgubila više od 4.000 birača, dok je Jokovićev SNP ostao ispod cenzusa.

Zbog neslaganja oko Otvorenog Balkana, ostavku je podnijela ministarka evropskih integracija Jovana Marović.

Na njeno mjesto, kao koordinatorku evropskih poslova, Abazović je 30. novembra na sjednici Vlade imenovao ministarku urbanizma Anu Novaković Đurović, inače potpredsjednicu njegovog pokreta URA.

"S obzirom na to da nismo u bilo čemu kaskali, nećemo ni u ovome", poručio je Abazović.

Sredinom oktobra, na predlog Abazovića razriješeni su ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević.

Upravo resori Konjevića i Krivokapića pohvaljeni su u poslednjem izvještaju Evropske komisije, zbog usklađenosti crnogorske vanjske politike i odbrane sa zapadnim partnerima. I oni su bili protivnici Otvorenog Balkana.

Nakon njihovog razrješenja Vladu je napustio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.