Zvanična Podgorica kontra preporuka Brisela

Iako se Crna Gora zalaže za integraciju u Evropsku uniju (EU), u praksi je posljednjih godina napravljen niz koraka suprotnih od preporuka Unije, konstatuje se u Izvještaju Evropske komisije.

Istog dana, kad je u Izvještaju zatraženo da se bez odlaganja ukine šema ekonomskog državljanstva, ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio da bi se ona mogla nastaviti i sljedeće godine, od čega bi Crna Gora prihodovala 70 miliona eura.

Evropska komisija eksplicitno je ukazala i da Crna Gora nije sa EU uskladila politiku viznog režima, koji se odnosi na građane trećih zemlja.

Imaju primjedbe i na primjenu Sporazuma o priznanju krivice, kao i na činjenicu da organizovani kriminal ne dobija sudski epilog, niti rezultira finansijskim istragama i oduzimanjem imovine.

Crna Gora, koja pregovara već deceniju, godinama je najozbiljniji kandidat od zapadnobalkanskih država za članstvo u EU.

Bez odlaganja ukinuti ekonomsko državljanstvo

Najeksplicitniji zahtjev Evropske komisije je ukidanje ekonomskog državljanstva.

"Te šeme povećavaju rizik po bezbjednost država EU jer se ovo državljanstvo može iskoristiti kako bi se izbjegla viza za ulazak u EU. To su i migracioni rizici", ističe se u Izvještaju.

Ovaj program podrazumijeva dodjelu crnogorskog državljanstva strancima koji u Crnu Goru ulože između 250.000 i 450.000 eura.

Program je 2019. godine uvela prethodna Vlada Demokratske partije socijalista (DPS), smijenjena na izborima u avgustu 2020. godine.

Ekonomsko državljanstvo Crne Gore tražilo gotovo 700 stranaca

Na fonu prethodnika je i aktuelna Vlada, koja je uprkos najavama da će ga ukinuti 2021, produžila i ove, a prema najavama to bi moglo biti nastavljeno i 2023.

"Za Crnu Goru bi bila ogromna šteta ukoliko ukine program ekonomskog državljanstva. Svjesni smo da Evropska komisija insistira da se sa ovim završi ali bi bilo dobro da se nađe prostor da se nastavi", rekao je ministar Damjanović.

Od uvođenja do oktobra ove godine ekonomsko državljanstvo je dobilo 404 osoba, od čega je 70 odsto ruskih državljana.

Među licima koja su ovako stekla crnogorsko državljanstvo su i državljani Bjelorusije, Saudijske Arabije, Kine, Pakistana, Egipta...

Ni vizna politika nije usklađena

Evropska komisija navodi da Crna Gora nije preduzela ništa da uskladi viznu politiku sa listom zemalja kojima je potrebna viza za ulazak u EU.

"Posebno u pogledu trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularne migracije ili bezbjednosti", poručeno je u Izvještaju.

Državljanima Jermenije, Kazahstana, Rusije, Azerbejdžana, Belorusije, Kube, Ekvadora, Turske, Katara i Kosova ne treba viza za kratkoročan boravak u Crnoj Gori.

Tako državljani Rusije u Crnoj Gori ljeti mogu boraviti do 90 dana, a zimi mjesec bez vize. Praksa je da nakon toga izađu iz zemlje na nekoliko sati, a nakon povratka im ponovo teče rok boravka.

Tokom letnje sezone Crna Gora je, da bi privukla turiste, oslobodila od ulaznih viza građane Saudijske Arabije.

"To nije u skladu sa viznom politikom EU. Bilo je zloupotreba jer se neki strani državljani sa dozvolom boravka nisu vratili već pobjegli, vjerovatno s konačnim ciljem da uđu u EU", ističe u Izvještaju.

Crna Gora i sporazum o priznanju krivice

U Izvještaju je upozoreno je da se upotreba sporazuma o priznanju krivice mora sprovoditi sa izuzetnom pažnjom, u prave svrhe i poštovanje neophodnih mjera zaštite.

Ovaj pravni institut masovno se koristi od 2016, od kada broj slučajeva kontinuirano raste, a opada visina kazni.

Državni tužioci prošle godine zaključili su 296 sporazuma o priznanju krivice.

U čak četvrtini sporazuma, posljednje četiri godine, osuđeni su kažnjeni nanogicom.

Gotovo svi sporazumi vezani za finansijski kriminal završeni su uslovnim osudama ili nanogicama.

Pripadnici kriminalnih organizacija uglavnom su dobijali po tri mjeseca zatvora za najteža krivična djela trgovine narkoticima, oružjem i ljudima.

U Crnoj Gori nikada nije ispitan nijedan slučaj eventualne odgovornost tužilaca i sudija koji su zaključivali i usvajali ove sporazume.

Neophodno još presuda za pranje novca i šverc duvana

"Crna Gora mora da poboljša bilans sudskih odluka o švercu duvana i pranju novca, korišćenje finansijskih istraga i sposobnost da se oduzme prihod stečen kriminalom", piše u Izvještaju Evropske komisije.

Ukazuju i na nedostatke u krivičnom pravosudnom sistemu, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode pred crnogorskim sudovima.

Naime, krupni slučajevi šverca kokaina i cigareta najčešće nemaju sudski epilog.

U Luci Bar je 2014. zaplijenjeno 227 kilograma kokaina, sljedeće godine 33, kokain je 2018. bio u kontejneru s bananama, a godinu kasnije pristigao brodom iz Indije.

Zajedničko za navedene slučajeve je da se nikome nije sudilo, niti je otkriveno ko je naručilac droge.

Godine 2019. na vojnom brodu "Jadran" policija je pronašla i zaplijenila 56 kilograma kokaina. Suđenje za ovaj slučaj je u toku.

Prošle godine policija je zaplijenila 1,2 tone kokaina, a nepunu godinu kasnije, početkom 2022. još pola tone.

U Luci Bar ponovo zaplijenjene cigarete višemilionske vrijednosti

Hapšenja u oba slučaja su završila bez presuda. U prvom je za dvije osobe donijeta oslobađajuća prvostepena presuda zbog nedostatka dokaza dok je u drugom jedini uhapšeni oslobođen iz istog razloga.

Što se šverca cigareta tiče, policija i carinici su u tri akcije od maja do juna ove godine, u Luci Bar zaplijenili 150.000 paketa cigareta, čija se vrijednost procjenjuje na više desetina miliona eura.

U septembarskoj akciji, prema procjeni Vlade, zaplijenjeno je još nekoliko miliona vrijednih nelegalnih duvanskih proizvoda.

Za sad nema optužnica za ove slučajeve šverca.

Činjenica da nema, uhapšenih ni optužnica isključuje mogćnost vođenja finansijskih istraga, na koje iz Evropske komisije pozivaju.

Crnogorski 'Zakon protiv mafije'

Evropska komisija saopštila je da će pratiti primjenu preporuka iz Izvještaja.

Evropska komisija objavila je da raste broj crnogorskih građana, koji u nekoj od članica EU traže međunarodnu zaštitu.

Crna Gora od 2012. godine pregovara za članstvo u Evropskoj uniji. U tom periodu otvorila je sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri.