Evropske 'prijetnje' Crnoj Gori za sada bez odjeka

Niko iz vladajuće većine nije komentarisao poruke Brisela da bi Evropska unija (EU) mogla da zaustavi pregovore sa Crnom Gorom ukoliko se formira nova vlada na temelju spornih izmjena Zakona o predsjedniku.

Tu poruku je 21. decembra, u ime EU, prenijela ministarka inostranih poslova Slovenije Tanja Fajon koja je rekla da bi se proces mogao zaustaviti već u januaru ili februaru:

"Promjena Zakona o predsjedniku je upitna i ozbiljno ćemo razmotriti saradnju sa Vladom koja bi bila formirana na osnovu njega".

EU je pozvala i na hitan izbor sudija Ustavnog suda.

"Mislim da je EU reagovala kasno. Ovakve posjete trebalo je da se dogode mnogo ranije", kaže za Radio Slobodna Evropa profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević, navodeći da Zapadni Balkan odavno nije na listi prioriteta Brisela.

On smatra da angažovanost Brisela u regionu tokom posljednjih mjeseci treba posmatrati u kontekstu agresije na Ukrajinu:

"Ona proizilazi više iz zabrinutosti za širenje ruskog uticaja nego iz želje da se EU integracija ubrza".

Vašington prethodno upozorio da se ne formira vlada

Slične poruke onima iz EU, sedmicu ranije, stigle su i iz Vašingtona. Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, pozvao je Skupštinu da ne pokušava da formira novu Vladu prema izmjenjenom Zakonu o predsjedniku.

"Moja poruka crnogorskim liderima je: Nemojte to da radite", istakao je Eskobar.

Uprkos upozorenjima međunarodne zajednice, parlamentarna većina početkom decembra promijenila je Zakon o predsjedniku, preuzimajući od Đukanovića ustavnu nadležnost u dijelu predlaganja mandatara za sastav vlade.

To je bila reakcija na Đukanovićevo odbijanje da, iz formalnih razloga, da mandat za sastav vlade njihovom kandidatu Miodragu Lekiću.

DF kontra porukama EU

Da ne odustaju od formiranja nove vlade potvrdili su iz proruskog Demokratskog fronta najavom da će najkasnije 23. decembra poslati predsjedniku države Milu Đukanoviću pismo sa 41 potpisom podrške Miodragu Lekiću, kao mandataru za sastav nove vlade.

Navode da, ukoliko Đukanović ne pokrene konsultacije, Lekić po izmjenjenom Zakonu može i bez toga da krene krene u konsultacije o formiranju vlade.

Partije pobjednice avgustovskih izbora predvođene proruskim Demokratskim frontom, koje imaju 41 od 81 poslanika, smatraju da imaju stabilnu većinu i žele da sastave novu Vladu, sa Miodragom Lekićem na čelu, koja bi vodila Crnu Goru do redovnih izbora 2024. godine.

Da li će druge dvije članice vladajuće većine, Demokrate i pokret URA Dritana Abazovića, uvažiti preporuke Brisela i Vašingtona, za sada se ne zna.

RSE nije dobila odgovor od njih, kao ni od ministarke za evropske integracije Ane Novaković Đurović.

I sam kandidat za mandatara, Miodrag Lekić je u više navrata istakao da je Crna Gora suverena država u kojoj vlast, izabrana od naroda, treba da odlučuje.

“Ova zemlja treba da sarađuje sa jedne strane, a sa druge ne treba da prihvati status kolonije i da čekamo da neko dođe da nam kaže šta treba da radimo”, rekao je Lekić 21. decembra za Televiziju Nikšić.

S druge strane, Đukanović poruke EU zvaničnika tumači kao posljednji alarm prije nego što Evropska unija potencijalno zaustavi pregovore i tako Crnoj Gori dugoročno zatvori vrata.

"A takve poruke nisu ni pretjerivanje ni miješanje u unutrašnja pitanja", kazao je Đukanović 22. decembra.

Garčević smatra da je trenutna situacija potvrda da je u Crnoj Gori sve lično i da je osjecaj za opšte dobro i tzv. nacionalni interes potpuno u drugom planu.

"Pod plaštom poštovanja crnogorske nezavisnosti nepoštovanjem preporuka EU vladajuća većina dovodi u pitanje našu vanjsko-političku orjentaciju. Ukoliko je i dalje naše strateško opredjeljenje da budemo dio evropske strukture, onda se konsultacije sa predstavnicima EU ne mogu prikazivati kao miješanje u poslove države".

Prema poslednjem istraživanju javnog mnjenja od 21. decembra 75 odsto ispitanika podržava članstvo Crne Gore u EU.

Crna Gora postala je kandidat za članstvo prije deset godina, u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista predsjednika Đukanovića koja je prije dvije godine izgubia vlast.

Otvorila je sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri.