Kolaps prijeti zdravstvu u Hrvatskoj, tvrde liječnici koji izlaze na prosvjed u Zagrebu

"Mjesec dana obilazili smo teren i javnosti i građanima, našim pacijentima objašnjavali da je zdravstveni sustav u kolapsu", kazala je u ime pet liječničkih udruga predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić.

"Vladajući su odgovorili samo prozivanjima da iza nas stoje oporbene stranke i pokušajima da građane nahuškaju na nas", navela je ona u petak (17. ožujka), uoči za subotu najavljenog prosvjeda pred zgradom hrvatske Vlade u Zagrebu. 

Ovo nije prosvjed protiv nikoga, već je to prosvjed za spas hrvatskog zdravstva, poručuju liječnici. Renata Čulinović Čaić podsjetila je na što sve liječnici upozoravaju:

"Govorili smo da je Hrvatska nedovoljno pokrivena liječničkim timovima, govorili smo o mladim liječnicima koji masovno odlaze u inozemstvo, govorili smo o prekovremenim satima kojima se narušava kvaliteta naše usluge, ali i naše zdravlje, o sve starijoj i sve bolesnijoj populaciji koja zahtijeva sve više intervencija", pobrojala je čelnica liječničkog sindikata.

Nedostatak liječnika i sestara, duge liste čekanja...

Osim toga, oni tvrde kako svaki treći liječnik napušta zemlju, mnogi odmah nakon završetka fakulteta. U više od 50 općina na kopnu i na otocima, što je više od 10 posto ukupnog broja općina kojih u Hrvatskoj ima 428, nema liječnika primarne zdravstvene zaštite.

U sve više hrvatskih bolnica nedostaje i liječnika specijalista i liječnika obiteljske medicine. U zdravstvenom sustavu trenutno nedostaje 2.000 liječnika i 4.000 medicinskih sestara. Pacijenti na pojedine pretrage čekaju i po 600 dana.

Problemi su to zbog kojih liječnici idu u prosvjed.

Marin Smilović iz Inicijative mladih liječnika Hrvatske je na najavi prosvjeda u petak u Zagrebu upozorio da je svaki treći liječnik u Hrvatskoj stariji od 50 godina, da je interes za studij sve je manji, a da mladi liječnici koji diplomiraju odlaze trbuhom za hruhom.

"Samo s moje godine više od 40 kolega je otišlo van Hrvatske. Zasnovali su svoje obitelji u Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj pa sve do Saudijske Arabije i Sjedinjenih Država. Na žalost, sustav nas tjera na to", iznio je Smilović iskustvo svoje generacije.

Kakav je odgovor stigao iz Plenkovićevog kabineta?

Jedan od argumenata resornog ministra Vilija Beroša iznošen javno proteklih dana je i da ima preko 2.000 liječnika u Hrvatskoj sa plaćom višom nego što je plaća premijera Andreja Plenkovića.

U Hrvatskoj ima 15.000, a ne 2.000 liječnika, a ovo je čisti spin, odgovaraju iz liječničkih udruga.

"Koliku bi plaću dao ministar liječniku koji reanimira njegovo dijete koje je teško stradalo u prometnoj nesreći?!? Inače, nema nikakve osnove sada na ovaj način razgovarati o plaćama jer to je klasični spin. Beroš nastoji odvući pozornost javnosti sa pacijenata i svih onih stvarnih problema u zdravstvu", poručila je ministru Renata Čulinović Čaić.

Inače, mjesečna plaća hrvatskog premijera je 3.195,96 eura netto.

Beroš proziva organizatore prosvjeda

Resorni ministar Vili Beroš je u petak 17. ožujka poručio organizatorima prosvjeda da nisu sve stvari u zdravstvenom sustavu dobre, ali da se radi na njegovom poboljšanju, i zapitao se za stvarne motive organizatora prosvjeda.

"Da li je netko protiv toga? Da li je netko protiv uvođenja reda u javnozdravstveni sustav? Da li je netko protiv uvođenja inspekcija koje detektiraju da liječnici rade istovremeno u javnozdravstvenim ustanovama i privatno", retorički se zapitao Beroš.

Što kaže anketa o stanju u zdravstvu

Inače, prema početkom ožujka predstavljenim rezultatima opsežne ankete koju je među liječnicima svih profila provela Hrvatska liječnička komora, veliki problem u zdravstvu je nedostatak liječnika.

Točnije, u Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika.

Najviše liječnika nedostaje u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Nedostaje i ginekologa, njih 110.

Alarmantna je situacija i s primarnim pedijatrima kojih u primarnoj zaštiti nedostaje 90.

Također, anketirani liječnici upozorili su i na prepoterećenost administrativnim poslom ("papirologijom"), kao i na kronični nedostatak vremena za kvalitetno obavljene preglede.