Ustavni sud Crne Gore provjerava ustavnost Zakona o predsjedniku
Ustavni sud Crne Gore provjeriće usklađenost sa Ustavom izmjene Zakona o predsjedniku koje je donijela Skupština decembra prošle godine, a kojim je od predsjednika države preuzela ingerencije predlaganja mandatara.
Ustavni sud će pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, navodi se na sajtu Suda nakon sjednice 12. maja.
Do izmjena Zakona o predsjedniku došlo je na prijedlog parlamentarne većine na čelu sa prosrpskim Demokratskim frontom nakon što je u avgustu prošle godine Vladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje.
Parlamentarna većina je od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića tražila da za novog mandatara predložili njihovog kandidata Miodraga Lekića, što je Đukanović odbio uz obrazloženje da nijesu u zakonskom roku dostavili potpise podrške tom zahtjevu.
Takav potez Đukanovića parlamentarna većina ocijenila je kao kršenje Ustava.
Međutim Ustavni sud, jedina institucija koja je bila nadležna da utvrdi ustavnost Đukanovićeve odluke, u tom trenutku nije imao dovoljan broj sudija za odlučivanje.
Tada parlamentarna većina u želji da Lekić ipak dobije mandat za sastav Vlade predlaže izmjene Zakona o predsjedniku, po kojem Skupština a ne predsjednik države, predlaže mandatara.
Uprkos preporukama Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, da se izmjene ne usvajaju jer se "njima mijenjaju odredbe Ustava", novi Zakon o predsjednku je usvojen 12. decembra od strane aktuelne parlamentarne večine na čelu sa prosrpskim DF, Demokratama i pokretom URA.
Te partije su na izborima avgusta 2020. smijenile Demokratsku partiju socijalista, čiji je lider, predsjednik države, Milo Đukanović.
Đukanović je izmjene potpisao 16. decembra čime je Zakon stupio na snagu ali je naglasio da ih neće sprovoditi tvrdeći da je njima narušen ustavni poredak.
Na osnovu tih izmjena parlamentarna većina je u Skuptini izglasala Lekića za mandatara, koji je imao rok od 90 dana da sastavi Vladu. Nakon što u tome nije uspio Đukanović je 16. marta raspustio Skupštinu, a dan kasnije raspisao je parlementarne izbore za 11. jun.
Đukanović je izbore raspisao dva dana prije predsjedničkih izbora 19. marta na kojima je u drugom krugu 2. aprila ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića.
Milatović koji će funkciju predsjednika države preuzeti 20. maja, izrazio nadu da će se Ustavni sud ubrzo odrediti o ustavnosti spornih izmjena Zakona o predsjedniku, kako bi imao jasno definisane nadležnosti od početka mandata.
"Od krucijalne važnosti je postojanje nesporno utvrđenih nadležnosti Predsjednika. Očekujem da sve nedoumice u tom smislu budu otklonjene, kako bih funkciju Predsjednika od prvog dana svog mandata mogao da vršim u punom kapacitetu, saglasno Ustavu", napiso je Milatović 3. maja, na Twiteru.
Ustavni sud nije precizirao kada će odlučivati o spornim izjenama Zakona o predsjedniku, a procedura primopredaje dužnosti predsjednika pokrenuta je u petak prvim, od predviđena dva sastanka Đukanovića i Milatovića.