Korupcija u vrhu koči strane investicije na Balkanu, ocjena State Departmenta

Sve države Zapadnog Balkana i dalje imaju problema sa korupcijom, što je prepreka direktnim stranim investicijama, ocijenjeno je u izvještaju o Investicionoj klimi koji je objavio Stejt Department 27. jula.

Poslednjih godina investiciona klima u Srbiji je "skromno" poboljšana iako, kako se navodi, zabrinjava veliki politički uticaj na privredu.

Korupcija je u Crnoj Gori najrasprostranjenija u sektoru javnih nabavki, dok složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture Bosne i Hercegovine (BiH) komplikuju ekonomsku klimu zemlje i odvraćaju strane investitore.

Politički uticaj i slaba vladavina prava prepreka su direktnim stranim investicijama na Kosovu, dok Vlada Sjeverne Makedonije generalno sprovodi zakone, ali postoje brojni izvještaji o korumpiranim zvaničnicima.

Prepreka direktnim investicijama u Crnoj Gori

Nekoliko američkih firmi posebno je istaklo korupciju kao prepreku direktnim investicijama u Crnoj Gori, a ta pojava se smatra jednom od prepreka koje treba prevazići kada se posluje u zemlji, navodi se u izvještaju.

"Korupcija je u Crnoj Gori najrasprostranjenija u sektoru javnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju, sa čestim optužbama za podmićivanje", piše u dokumentu.

Ističe se da je i percepcija korupcije značajan problem u javnom i privatnom sektoru Crne Gore:

"Korupcija rutinski zauzima visoko mjesto na listi zabrinutosti građana u istraživanjima javnog mnjenja, pored rizika koje navode strani investitori".

Ipak, ukazuje se da je tokom protekle godine Vlada postigla određeni napredak u borbi protiv korupcije:

"Specijalno tužilaštvo je pokrenulo nekoliko istraga o korupciji na visokom nivou koje su rezultirale hapšenjem bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića".

Uspon i pad trostruke predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore

Dalja hapšenja u protekloj godini uključuju bivše članove uprave državne kompanije Plantaže.

Prema navodima dokumenta, Crna Gora je preduzela korake da poboljša neefikasnost sudskog sistema, čiji postupci često rezultiraju dugotrajnim suđenjima.

Inače, Crna Gora je potpisnica Konvencije UN protiv korupcije.

U Srbiji zabrinutost zbog političkog uticaja na privredu

Poslednjih godina, investiciona klima u Srbiji je 'skromno' poboljšana, podstaknuta makroekonomskim reformama, finansijskom stabilnošću i fiskalnom disciplinom, piše u dokumentu SD-a.

Ocjenjuje se i da je privlačenje stranih investicija važan prioritet za Vladu Srbije.

"Američki investitori su se generalno pozitivno odredili po pitanju poslovanja u Srbiji zbog strateške lokacije zemlje, dobro obrazovane radne snage koja govori engleski, kao zbog podsticaja za ulaganja i sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU i drugim ključnim tržištima".

Kako se ukazuje, i dalje su izazovi u oblasti birokratskih kašnjenja, korupcije, i neefikasnom pravosuđu. Zabrinjava, ističe se, politički uticaj na privredu.

Sjedinjene Države i Srbija su 2021. godine potpisale Sporazum o podsticanju investicija koji je omogućio garantnu šemu za kreditiranje banaka malim i srednjim preduzećima.

U BiH neophodno prevazići endemsku korupciju

​Bosna i Hercegovina (BiH) je otvorena za strana ulaganja ali da bi do toga došlo investitori moraju da prevaziđu značajne izazove poput endemske korupcije, komplikovanih zakona i strukture vlasti.

Ujedno, ističe se da su problem netransparentne poslovne procedure, nedovoljna zaštita imovinskih prava i slabo sudstvo sistema koje je pod uticajem etnonacionalističkih partija.

"BiH ima relativno nizak nivo direktnih stranih investicija (SDI). Rascjepkana vlada u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih podsticaja ili dobrog okruženja za investitore", kaže se u Izvještaju.

Naglašava se da više od 500 državnih preduzeća istiskuje privatni sektor.

"Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH komplikuju ekonomsku klimu zemlje i odvraćaju strane investitore", piše u Izvještaju.

Na djelu su visoke etničke tenzije dok se etnonacionalističke stranke bore da obezbijede ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u sprovođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja.

Potezi entiteta RS da protivustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će RS odvojiti od BiH takođe su povećali tenzije.

"Ove radnje, u kombinaciji sa naporima RS da se formira paralelne institucije na entitetskom nivou, (poput Agencije za ljekove i medicinsku opremu RS), prijete da stvore pravne nejasnoće i ometaju investicije. Investitori bi trebalo da obrate pažnju".

Između 1994. i 2021. godine u BiH se slilo oko 8,95 milijardi dolara direktnih stranih ulaganja.

Američke investicije u BiH su niske a prvih pet zemalja koje investiraju u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka.

U Sjevernoj Makedoniji korumpirani zvaničnici

Dok je investiciona klima u Sjevernoj Makedoniji generalno privlačna i pravni okvir uglavnom u skladu sa međunarodnim standardima, korupcija je veliki izazov ove zemlje, kažu iz State Departmenta.

Velike strane kompanije koje posluju u Sjevernoj Makedoniji generalno izvještavaju o pozitivnim investicionim iskustvima i imaju dobar odnos sa državom.

Međutim, složena sveukupna klima u zemlji, a česte regulatorne i zakonodavne promjene, zajedno sa nedoslednim tumačenjem pravila, stvaraju nepredvidivo poslovno okruženje, podložno korupciji.

Vlada generalno sprovodi zakone, ali postoje brojni izvještaji da su neki zvaničnici i dalje korumpirani. 

Uložen je napor i da se privuku nove investicije usred ublažavanja efekata energetske krize i inflacije:

"Državna komisija za prevenciju korupcije otvorila je nekoliko istraga u vezi sa korupcijom, uključujući nekoliko u koje su uključeni visoki zvaničnici, a potpredsjednik Vlade za dobro upravljanje se fokusirao na strukturne i proceduralne promjene kako bi se smanjile mogućnosti za korupciju".

Ograničena regionalna i globalna ekonomska integracija na Kosovu

Direktne strane investicije na Kosovu su ograničene a glavni ekonomski pokretač u državi su donacije iz dijaspore.

Potencijal Kosova da privuče investicije je ograničen zbog brojnih strukturnih pitanja, uključujući ograničenu regionalnu i globalnu ekonomsku integraciju.

"Značajan je politički uticaj u privredu i pravosuđe, slaba vladavina prava, uključujući nedostatak sprovođenja ugovora. Sposobnost zemlje da održi rast značajno se oslanja na međunarodnu finansijsku pomoć", piše u Izvještaju.

Spor Kosova sa Srbijom i nedostatak formalnog priznanja od strane mnogih zemalja i međunarodnih organizacija, uključujući Ujedinjene nacije, takođe ometa ulaganja i stvara prepreke za poslovanje.

Ipak, u 2022. godini, SDI na Kosovu iznosio je 836 miliona dolara, što je značajno povećanje u odnosu na iznos od 466 miliona dolara iz 2021. godine.

Zakoni i propisi su u skladu sa međunarodnim zakonodavstvom za podršku i zaštitu investicija, iako je primjena slaba.

Uprkos izazovima, Kosovo je privuklo značajne investitore, uključujući nekoliko međunarodnih firmi i franšize SAD. Neke investitore privlače mlada populacija Kosova, niski troškovi rada, blizina tržištu EU i prirodni resursi.