Tvrđava Arza i dalje čuva Bokokotorski zaliv, ali za državu još nije kulturno dobro

Austrougarska tvrđava Arza na poluostrvu Luštica u Herceg Novom i 11 hektara zemljišta uz obalu Jadrana, skoro dvije decenije je u vlasništvu rusko-srpskog konzorcijuma, koji je 2005. najavio da će na tom prostoru sagraditi luksuzni turistički kompleks uz 100 miliona eura investicija.

Iako je više puta najavljivala, država nije do sada zaštitila tvrđavu Arza iz 19. vijeka kao kulturno dobro, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Vladi.

Na upit RSE da li Vlada ima mehanizme da raskine ovaj ugovor s obzirom da investitor nije realizovao ulaganja, iz Ministarstva urbanizma i državne imovine je navedeno da će pokrenuti proceduru za zaštitu državnih interesa na tom području.

"Ministarstvo će u najkraćem roku formirati radni tim koji će izvršiti analizu, osnov promjena na imovini i predložiti dalje aktivnosti sa ciljem zaštitite imovinsko pravnih interesa države i ovog kulturnog dobra kao važnog resursa", rečeno je za RSE iz ministarstva koje predvodi Janko Odović.

Arza je vojno utvrđenje iz 19. vijeka na istoimenom rtu, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv. Podignuto je za vrijeme vladavine Austrougara tim dijelom crnogorske obale i sa utvrđenjem Mamula, na ostrvu Luštica predstavljalo dio vojnih baza te monarhije na jadranskoj obali.

Da država do sada nije ništa preduzela da zaštiti svoje interese u ovom poslu, potvrdila je RSE Bojana Ćirović, Zaštitnica imovinsko pravnih interesa Crne Gore.

"Tim povodom nam Minisatrstvo finansija ništa nije dostavilo", navela je Ćirović.

Ko je i kako prodao kulturno istorijski spomenik na rtu Arza?

Istorijski spomenik, vojno utvrđenje Arza i kompleks od 110 hiljada metara kvadratnih zemljišta uz obalu prodala je na međunarodnom tenderu Vojska nekadašnje Državne zajednice Srbija i Crna Gora, u septembru 2005. rusko-srpskom konzorcijumu, za četiri i po miliona eura.

Konzorcijum su činile dvije moskovske kompanije, budvanska Trejdjunik i hercegnovska RCG Invest.

Kako 18 godina kasnije nije realizovana bilo kakva investicija, RSE je poslao upit kompanijama Trejdjunik i RCG Invest, zbog čega su izostala obećana ulaganja i valorizacija prostora Arze. Odgovor nije stigao.

Biznismen Latinović i uloga Svetozara Marovića

U vrijeme prodaje Arze predsjednik Državne zajednice Srbija i Crna Gora bio je visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović, koji je po funkciji bio i član Vrhovnog savjeta odbrane, tijela koje je komandovalo Vojskom.

U obje domaće kompanije koje su kupile Arzu, udio u vlasništvu ima srpski biznismen Mirko Latinović.

On je 2016. pred Specijalnim tužilaštvom, u krivičnim procesima protiv Svetozara Marovića imao status svjedoka saradnika, nakon što je priznao da je bio član njegove organizovane kriminalne grupe, koja je budžet Budve oštetila za desetine miliona eura.

Marović je 2017. godine pred Specijalnim tužilaštvom priznao da je bio na čelu organizovane kriminalne grupe koja je odgovorna za više korupcionaških afera u Budvi.

Potpisao je dva sporazuma o priznanju krivice i osuđen je na skoro četiri godine zatvora i da državi plati odštetu od 1,1 milion eura i 100 hiljada eura u humanitarne svrhe.

Novac nije uplatio, niti se pojavio na izdržavanju zatvorske kazne.

Nakon presude pobjegao je u Srbiju, koja već šest godina ignoriše zahtjeve Crne Gore za njegovo izručenje.

U aprilu 2022. Sjedinjene Američke Države stavile su Svetozara Marovića na listu sankcija SAD zbog umiješanosti u korupciju.

Kakvo je stanje danas?

U kompaniji RCG Invest, pedeset odsto vlasništva kontroliše Mirko Latinović sa kćerkom i suprugom, dok je druga polovina u rukama ruskog državljanina Vadima Ogorodova.

I u Trejdjuniku, drugoj kompaniji, koja je kupila Arzu, Latinović ima većinsko vlasništvo, dok 45 odsto kontrolišu njegova djeca i supruga.

Kupoprodajni ugovorom, u koji je RSE imao uvid, definisano je i da je kupac u roku od 21 mjesec od dobijanja građevinske dozvole bio dužan da u svemu ispuni obaveze definisane Investicionim programom, koji je sastavni dio tog ugovora.

U katastru je tvrđava Arza danas upisana kao "stambena zgrada" površine 430 metara na ime RCG Invest iz Budve.

A okolno zemljište je, umjesto luksuznih hotelskih sadržaja, u katastru označeno kao šuma i neplodno zemljište.

Mogućnost povraćaja tvrđave Arza u državno vlasništvo

Taj kompleks je posljednjih godina više puta oglašavan na sajtovima za prodaju nekretnina, a poslednji put u avgustu 2021.

Sadašnji premijer, a tada ministar finansija Milojko Spajić, je otvorio mogućnost raskida ugovora i povrata Arze u državno vlasništvo.

"Poslije decenija raspikućstva država bi trebalo da preuzme ovakva kulturna bogatstva i da ih valorizuje kako treba. I to će uraditi...", napisao je na Tviteru Milojko Spajić u avgustu 2021.

Od tada su u Crnoj Gori smijenjene i izabrane dvije Vlade a nakon parlamentarnih izbora 11. juna na kojima je Spajićev Pokret Evropa sad osvojio najviše mandata, a on izabran za premijera 31. oktobra.

Na pitanje, šta će preduzeti sa funkcije premijera zbog nerealizovane investicije na području Arze, ni posle više dana čekanja i obećanja RSE nije dobio odgovor od Spajićevog savjetnika za medije.

Izostao je i odgovor od firmi RCG Invest i Trejdjunik na upit RSE, da li je još uvijek aktuelna prodaja kompleksa na Arzi sa istoimenom tvrđavom.

Prethodnih godina oglašavana je prodaja i tvrđave i tog zemljišta a i danas je aktuelna na jednom sajtu za prodaju nekretnina u koji je RSE imao uvid.

Na sajtu nije navedena cijena nekretnine.

Kulturno dobro na čekanju

Da je Arza kulturno dobro Crne Gore smatra arheolog i bivši direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin, koji je u februaru 2022. podnio inicijativu za valorizaciju oko 40 spomenika kulture.

"Među njima je na prvom mjestu bila tvrđava Arza, jer je ona u tom trenutku bila najugroženija zbog nedopustivog odnosa, kada je o njenim bedemima visio transparent sa porukom 'Prodaje se'. Vrlo brzo smo formirali komisiju i odradili skoro 90 odsto posla da bi tvrđava bila proglašena kulturnim dobrom", kaže Zagarčanin za RSE.

Međutim, taj posao nije dovršen jer je smjenjen sa tog mjesta, a cijeli proces valorizacije je prema njegovim riječima ostao "mrtvo slovo na papiru".

"Arza je trebala da se zaštiti, kao i područje oko nje...morala je. Sve je privedeno kraju, ali to se nije desilo", zaključio je Zagarčanin.

Tvrđava Arza jedno je od oko 120 vojnih utvrđenja iz austrougarskog perioda, koji i dalje nemaju zaštićen status kulturnog dobra Crne Gore.