OTKRIVAMO: NA POMOLU JE POTPUNA TRANSFORMACIJA ZAGREBAČKE KLINIKE ZA RAK Na krovu zgrade u Ilici gradi se japanski vrt, projekt arhitekta Ogawe
ZELENA OAZA - Knjiga u ruci, šalica kave na stolu, a sve ispod breze i u cvjetnom okruženju. Tome treba dodati i svjež zrak i nevjerojatan pogled na Zagreb. Ne, nije terasa Westina već moguća budućnost krova na zagrebačkom Institutu za tumore po idejnom projektu japanskog arhitekta Hironaka Ogawe. Zapravo, riječ je o Zelenom krovu instituta koji bi zamijenio dosadašnji problematični ravni krov.
Knjiga u ruci, šalica kave na stolu, a sve ispod breze i u cvjetnom okruženju. Tome treba dodati i svjež zrak i nevjerojatan pogled na Zagreb. Ne, nije terasa Westina već moguća budućnost krova na zagrebačkom Institutu za tumore po idejnom projektu japanskog arhitekta Hironaka Ogawe. Zapravo, riječ je o Zelenom krovu instituta koji bi zamijenio dosadašnji problematični ravni krov.
Priču sa zagrebačkim penthousom za pacijente Instituta ‘gura’ dr. Iva Kirac, abdominalna kirurginja u toj zagrebačkoj bolnici i nekoliko entuzijasta volontera koji vjeruju da je projekt izvediv, da će pacijenti koristiti krov ne bi li se odmaknuli od svakodnevice bolesničke sobe, a da će ujedno i bolnica profitirati jer će tako sanirati probleme koje ima s ravnim krovom koji je zbog prokišnjavanja gotovo u stalnom popravku.
Istina, opće poznata situacija s financijama hrvatskog zdravstva nije na strani projekta, ali “ima potporu za alternativno financiranje”. Drugim riječima, oko dva milijuna kuna, koliko bi koštao ilički penthouse, morat će se namaknuti donacijama “dobrih duhova” koji vjeruju da je ideja vrijedna izazova koji nedvojbeno uvijek prate ovakve iskorake.
Park na krovu
“Problem prokišnjavanja postoji godinama i sanira se privremenim rješenjima. Kroz projekt Zelenog krova, promijenio bi se kompletan drenažni sustav, pojačala statika i konačno otvorila terasa s pergolom i zelenom površinom. To znači da bi pacijenti mogli boraviti u tom bolničkom ‘parku’, koristiti ga za odmor i rehabilitacijske aktivnosti, odnosno dio vremena tijekom liječenja u Institutu provoditi u okruženju koje ne asocira na prirodu same ustanove”, kaže dr. Kirac.
“Slučajno sam vidjela što rade Japanci i u razgovoru s mojom šeficom Ivankom Herman razmišljali smo o tome da angažiramo nekog iz inozemstva za idejni projekt sanacije ravnog krova. Preko našeg Arhitektonskog fakulteta dobili smo informaciju da projekte Hironaka Ogawe koriste u predavanjima. Naprosto smo mu napisali mail u kojem smo uz preporuku našeg faksa pitali bi li bio zainteresiran za jednu takvu suradnju”, objašnjava dr. Kirac.
“Dogodilo se da sam nekako u to vrijeme bila na edukaciji iz kirurgije karcinoma želuca u Japanu. Dogovorila sam sastanak i otišla u taj arhitektonski biro, pristali su na suradnju i u roku 15 dana bila je gotova maketa dva puta jedan metar. Reklo bi se riječ po riječ i rodila se ideja koja je za Ogawu bila veliki izazov, jer do sada nikad nije radio izvan Japana. Zato je cijela priča zapravo njegov veliki doprinos mogućem sretnom završetku Zelenog krova. Čiste linije, puno biljaka, klupice za odmor...”, objašnjava dr. Kirac.
Prve dozvole
Dodaje da se sad ide polagano, korak po korak. Trenutno se stiglo do razrade glavnog projekta, odnosno traženja građevinske dozvole za koju je dobivena usmena suglasnost.
Također, dr. Kirac kaže kako bi Zeleni krov bio dopuna postojećem Centru za umjetnost i medicinu Instituta koji godinama uspješno surađuje s Likovnom akademijom pa se izložbe u Institutu mijenjaju svaka dva mjeseca i prosječno ih vidi oko 20.000 pacijenta. Surađuju i s Muzičkom akademijom pa studenti održavaju koncerte jedanput mjesečno.
“Imamo i radnu terapiju glazbom kroz vježbe disanja pa pacijenti umjesto da pušu balone rade osnovne vježbe za pjevače što im omogućava brži oporavak. U zadnja tri mjeseca te je vježbe prošlo oko 150 pacijenata. Naša je knjižnica tipa uzmi ili ostavi knjigu. Iznenadilo nas je kojom se brzinom mijenjaju te knjige”, kaže dr. Kirac.
“Godišnje se kroz Kliniku za tumore kontrolira, dijagnosticira i liječi preko 140.000 tisuća osoba, od čega 6000 boravi u bolnici prosječno tjedan dana, a 10.000 pacijenata u više navrata po nekoliko sati u sklopu dnevnih bolnica. Uvjereni smo da sve te promjene u pristupu dobro djeluju na naše pacijente”, zaključuje entuzijastična dr. Kirac.