ŠEFICA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU U INTERVJUU ZA JUTARNJI 'Posljednji popis stanovništva 2021. godine provest ćemo većim dijelom putem weba'
LIDIJA BRKOVIĆ - Lidija Brković je prva žena na mjestu Državnog zavoda za statistiku, a na to mjesto je Vlada imenovala prije pet mjeseci umjesto Marka Krištofa. Nakon dvogodišnjeg rada u MORH-u, od 2007. do kraja ožujka 2019. bila je zaposlena u Hrvatskoj narodnoj banci u različitim direkcijama i na različitim pozicijama.
Lidija Brković je prva žena na mjestu Državnog zavoda za statistiku, a na to mjesto je Vlada imenovala prije pet mjeseci umjesto Marka Krištofa. Nakon dvogodišnjeg rada u MORH-u, od 2007. do kraja ožujka 2019. bila je zaposlena u Hrvatskoj narodnoj banci u različitim direkcijama i na različitim pozicijama.
Gotovo pet godina radila je na rukovodećoj poziciji u Direkciji računovodstva Hrvatske narodne banke koje joj je, kako kaže, donijelo potrebno iskustvo u rukovođenju, te organizaciji i koordinaciji poslova iz djelokruga rada. U Sektor statistike, Direkciju za monetarnu i financijsku statistiku prelazi 2013. kao savjetnica za financijsku i opću statistiku.
Popis stanovništva 2021. bit će, kako se čini, posljednji proveden na terenu. Kako teku pripreme?
- Podaci dobiveni Popisom stanovništva, kućanstava i stanova ključni su za određivanje gospodarske i demografske strategije Republike Hrvatske. U RH, kao i u većini europskih zemalja, popis se provodi svakih 10 godina. No, smjernice i preporuke Eurostata idu u tom smjeru da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini. Popis 2021. će stoga doista vjerojatno biti posljednji popis kolokvijalno rečeno “na terenu”. Odmah po stupanju na dužnost ravnateljice, pokrenula sam pripremne aktivnosti vezane za organizaciju i provedbu Popisa 2021. U lipnju je osnovana Međuresorna radna grupa sastavljena od predstavnika Zavoda, ministarstava i drugih tijela državne uprave te jedinica lokalne i područne samouprave koja će sudjelovati u provedbi Popisa na terenu. Za koordinatora Popisa imenovala sam stručnu i kompetentnu osobu iz Zavoda, dugogodišnjeg zaposlenika s iskustvom u području demografije. Radna verzija Nacrta prijedloga Zakona o Popisu je u poodmakloj fazi i uskoro će biti upućen na javno savjetovanje. Pripremne aktivnosti započele su ranije kroz Eurostatove projektne aktivnosti, u okviru kojih je donesena odluka da će se u Popisu 2021. podaci prikupljati koristeći samopopisivanje putem weba te, za one građane koji se nisu samopopisali, koristit ćemo popisivanje putem elektroničkih uređaja uz pomoć popisivača. Kroz navedene projektne aktivnosti imali smo konzultantsku pomoć uglednih popisnih stručnjaka iz Estonije i Slovenije koji su nam prenijeli svoja znanja i iskustva vezano za e-popisivanje i za uspostavu i ažuriranje statističkih registara. Provest ćemo i jaku informativnu kampanju kako bi građane informirali o e-popisivanju.
U Hrvatskoj ne postoji administrativni registar stanovništva niti administrativni registar zgrada i stanova. Koliko je to problem za državnu statistiku?
- Uspostava Administrativnog registra stanovništva i Administrativnog registra zgrada i stanova je više nego nužna. No, to nije aktivnost iz djelokruga Zavoda jer Zavod može osnivati i ustrojavati samo statističke registre iz kojih se podaci koriste isključivo za statističke svrhe. Ti su registri posebno bitni kako bi mogli preciznije i ažurnije imati informacije o kretanju broja stanovnika. Stoga bi bilo dobro da druga resorna tijela, poput možda MUP-a i Ministarstva graditeljstva, u idućih pet godina uspostave takve registre. Uz to, kada bismo imali uspostavljen Registar stanovništva, administrativni podaci o migracijama bili bi daleko ažurniji po pitanju pouzdanosti i obuhvata. Podaci iz navedenih administrativnih registara predstavljali bi ključni input za statističku proizvodnju, uspostavu statističkih registara i za provedbu statističkih istraživanja.
Na novoj funkciji naslijedili ste Marka Krištofa. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u DZS-u, koji su glavni problemi i koje prioritetno namjeravate riješiti?
- Napravila sam snimku stanja i zaključila da poslovni procesi koji nas očekuju zahtijevaju razmjerna organizacijska unaprjeđenja za povezivanje statističkih procesa i aktivnosti te sam predložila organizacijske izmjene jer organizacijska struktura Zavoda nije bila mijenjana više od sedam godina. Gospodin Krištof je puno učinio kako bi statistiku popularizirao te približio javnosti i medijima, ponajviše putem društvenih mreža i naročito među mlađom populacijom, što dakako smatram pozitivnim.
Poboljšanje rada DZS-a je dio Vladina akcijskog plana koji se mora realizirati do travnja 2020. u okviru Pisma namjere za prelazak na euro. Kako to komentirate?
- Uključivanje DZS-a u Akcijski plan RH mogao se očekivati uzimajući u obzir izvješće Europske komisije za Hrvatsku 2019. u sklopu Europskog semestra od 27. veljače 2019., u kojem stoji: “Pouzdanost statističkih podataka i dalje je upitna. Hrvatska je poduzela neke korake radi unapređenja izrade makroekonomskih statistika i statistika javnih financija, ali još nisu riješeni problemi njihove potpunosti, točnosti i pravovremenosti”.
Što je s donošenjem novog Zakona o službenoj statistici?
- U proceduri je usuglašavanja i trebao bi biti usvojen do kraja travnja 2020. Od novina koje se planiraju izdvojila bih uređenje pitanja procedure izbora čelnika DZS-a, trajanja mandata, uvjeta za njegovo imenovanje i razrješenje te pitanja jačanja koordinacijske uloge DZS-a u okviru sustava službene statistike RH. Planira se unaprijediti i procedura donošenja akata planiranja proizvodnje službene statistike.
DZS-ova takozvana “administrativna metoda” je zadnjih godina izgubila primat u statistici broja zaposlenih u Hrvatskoj i u stručnim i medijskim krugovima se sve više koriste podaci HZMO-a. Namjeravate li poboljšati administrativnu metodu?
- Podaci DZS-a o zaposlenim osobama i podaci HZMO-a o osiguranicima nisu u potpunosti usporedivi zbog metodološke razlike u definicijama jedinica istraživanja i razlika u načinu statističkog praćenja. Pojam osiguranika koje prati HZMO-e je širi pojam (obuhvaća volontere, osobe na stručnom osposobljavanju, osobe s produženim osiguranjem itd.). U narednom razdoblju planiramo unaprjeđenje kvalitete podataka za zaposlene osobe i poboljšanje obuhvata podataka, nadam se da ćemo uskoro izaći u javnost s dorađenom metodom.
Članica ste HDZ-a i Odbora za financije stranke. Jeste li zamrznuli članstvo u HDZ-u stupanjem na dužnost ravnateljice DZS-a?
- Imenovanjem i preuzimanjem dužnosti ravnateljice prestalo je moje političko djelovanje i članstvo u stranci.