'OVO JE NAŠA BORBA NA ŽIVOT ILI SMRT, POTOPLJEN NAM JE I GLAVNI GRAD' Vapaj predsjednice male otočne države: 'Ovako izgledaju klimatske promjene'
MARŠALOVI OTOCI - Predsjednica Maršalovih otoka koji se nalaze na prvoj crti obrane od klimatskih promjena izjavila je u ponedjeljak da se ta pacifička država bori "na život i smrt" nakon što su golemi valovi potopili glavni grad.
Predsjednica Maršalovih otoka koji se nalaze na prvoj crti obrane od klimatskih promjena izjavila je u ponedjeljak da se ta pacifička država bori "na život i smrt" nakon što su golemi valovi potopili glavni grad.
Snažni plimni val od pet metara protutnjao je prošloga tjedna Majurom, prijestolnicom te otočne zemlje.
Predsjednica Hilda Heine izjavila je na klimatskom samitu u Madridu da se njezini sunarodnjaci bore sa sve većim plimama i prije prošlotjedne katastrofe.
Politički čelnici i stručnjaci za klimu sastaju se u Madridu na dvodnevnoj konferenciji COP25 u vrijeme rastuće svijesti o klimatskoj krizi.
Skup se trebao održati u Čileu, ali je zbog nemira u toj zemlji prebačen u španjolsku prijestolnicu koja će u iduća dva tjedna ugostiti oko 29.000 sudionika.
Plimni val na Maršalovim otocima
"Zbog sve većih plima, voda pokriva veći dio našeg kopna. Dok vam ovo govorim, stotine naših ljudi morale su napustiti svoje domove nakon što je ocean prošloga tjedna prodro u dijelove glavnog grada Majura".
"To je borba na život i smrt za sve one koji nisu bili spremni za evakuaciju. Kao nacija odbijamo otići. Ali odbijamo i umrijeti", istaknula je Heine.
Čovječanstvo se suočava sa smrtonosnim klimatskim katastrofama, nesigurnošću hrane, s rastom razine mora, a znanstvenici upozoravaju da će te pojave biti češće i sve većeg intenziteta ako se ne obuzda rast temperature.
Odgovornost za to snosi čovjek, napose zbog eksploatacije fosilnih goriva koji su najveći uzročnik emisija plinova s učinkom staklenika.
Pariški sporazum postavio je cilj obuzdavanja rasta globalne temeprature na +2°C, odnosno +1,5°C u odnosu na predindustrijsku razinu.
Međutim, izvješće UN-ovog znanstvenog panela objavljeno u utorak govori da su emisije CO2 prosječno rasle za 1,5 posto na godinu u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja.
Zagrijavanje bi zapravo trebalo usporavati za 7,6 posto na godinu od 2020. do 2030. ako se svijet nada ispoštovati granicu od +1,5°C.
Dosad je samo 68 država, uključivo male otočne države koje su najizloženije posljedicama klimatskih promjena, iskazalo spremnost provoditi dodatna smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020.
