IMPRESIVAN USPJEH HRVATSKOG ZNANSTVENIKA Marin Soljačić objavio tri rada u vodećim znanstvenim časopisima
VELIKI USPJEH - Čak tri rada u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima, dva u Natureu i jedan u Scienceu, ovogodišnja je, iznimno uspješna, bilanca hrvatskog znanstvenika Marina Soljačića, Massachusetts Institute of Technology (MIT). U posljednjem radu u Natureu, koji je objavljen danas, Soljačićev tim otvorio je put razumijevanju elektromagnetskih fenomena na nanoskali, odnosno na skali milijarditog dijela metra.
Čak tri rada u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima, dva u Natureu i jedan u Scienceu, ovogodišnja je, iznimno uspješna, bilanca hrvatskog znanstvenika Marina Soljačića, Massachusetts Institute of Technology (MIT). U posljednjem radu u Natureu, koji je objavljen danas, Soljačićev tim otvorio je put razumijevanju elektromagnetskih fenomena na nanoskali, odnosno na skali milijarditog dijela metra.
- Poznato je da je naš makroskopski svijet dobro opisan klasičnom fizikom, odnosno da nam uglavnom ne treba kvantna mehanika za njegov opis i razumijevanje. Također, poznato da u mikroskopskom svijetu, reda veličine atoma, uglavnom dominiraju kvantni efekti, koje možemo dobro opisati i razumijeti kvantnom mehanikom.
No, točno na razmeđi između ta dva svijeta, kada su sistemi veličine od jedan do 25 nanometara, postoji svijet koji ne možemo dobro opisati računalnim simulacijama kvantne mehanike niti klasičnim elektromagnetizmom. Ovaj nas rad predstavlja 'brak' klasičnog elektromagnetizma i kvantne mehanike koji omogućuje opis i razumijevanje toga svijeta na granici između makroskopskog i mikroskopskog - pojašnjava Marin Soljačić, redoviti profesor na MIT-u.
- Očekujemo da će ovaj rad imati značajan utjecaj u istraživanjima optičkih fenomena na nanoskali metalnih površina te istraživanjima ponašanja svjetlosti na nanometarskoj skali.
Ako želite imati jaku interakciju, primjerice svjetlosti sa materijom, recimo na nivou jednog fotona, što je bitno za obradu kvantnih informacija u kvantnim računalima, onda je često važno koristiti takve efekte. Također, je potencijalno korisno i za kemijske senzore itd. - rekao je prof. Soljačić, jedan od najusješnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu.
Rođen je 1974. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i MIOC. Na MIT-u je 1996. godine diplomirao fiziku i elektrotehniku, dok je magisterij i doktorat stekao je na Princetonu. Od 2000. godine radi na MIT-u gdje je u dobi od 37 godina postao redoviti profesor. Pozornost medija diljem svijeta privukao je 2007. godine kada je, zajedno s kolegama, eksperimentalno dokazao Witricity, koncept bežičnog prijenosa energije na sobnoj udaljenosti. Komercijalizacija tehnologije Witricity razvija se u više segmenata: od automobilske industrije, i osobne elektronike preko raznih medicinskih uređaja do primjene u vojsci.
Iako u Americi živi već 27 godina, Marin Soljačić ostao je vezan za domovinu te je 2014. godine utemeljio zakladu. Počevši od 2015. godina, Soljačićeva zaklada godine dodjeljuje nagradu u iznosu od 5000 dolara učeniku koji na Državnoj maturi postigne najbolje rezultate iz fizike i matematike.