U suzbijanju korupcije smo među najgorima u EU
IZA KULISA - Rezultat indeksa percepcije korupcije za 2019. godinu novi je čavao u lijes hrvatskih neuspjeha. Kao u nekoj loše režiranoj sapunici, Hrvatska nastavlja tonuti na glavnim europskim i svjetskim ljestvicama. Ako se i odlijepi od dna, onda je to, u pravilu, samo kratkotrajno.
Rezultat indeksa percepcije korupcije za 2019. godinu novi je čavao u lijes hrvatskih neuspjeha. Kao u nekoj loše režiranoj sapunici, Hrvatska nastavlja tonuti na glavnim europskim i svjetskim ljestvicama. Ako se i odlijepi od dna, onda je to, u pravilu, samo kratkotrajno.
Ovoga je puta izostalo i to s obzirom na to da na globalnoj ljestvici korupcije tonemo ili stagniramo četiri godine uzastopce. Po percepciji korupcije među najgorima smo u EU - gore od nas su, kako pokazuju podaci Transaprency Internationala, jedino Mađarska, Rumunjska i Bugarska. U suzbijanju korupcije pretekla nas je i Grčka, Italiji gledamo u leđa, dok Sloveniji možemo samo zavidjeti. Skandinavske zemlje tradicionalno su najmanje korumpirane među 180 zemalja svijeta snimljenih rengenom Transparency Internationala i Hrvatska ih sa svog 63. mjesta na globalnoj ljestvici može samo čeznutljivo promatrati. Kao i obično, slabu nam utjehu može predstavljati podatak da su zemlje zapadnog Balkana, prema izvješću, korumpiranije od Hrvatske. No, to nam puno ne pomaže jer je pravo mjerilo za usporedbu ipak nešto zapadnije, a ne istočnije.
U izvješću Transparency Internationala daju se i opće preporuke za suzbijanje korupcije. Terapiju čini miks mjera ponajprije u političkoj sferi - od suzbijanja sukoba interesa, preko jačeg nadzora nad financiranjem političkih stranaka i promjena u izbornom sustavu pa do reguliranja lobiranja i suzbijanja uobičajene prakse korištenja veza i vezica za sređivanje svakojakih poslova. Sve bi trebalo pratiti i jačanje civilnog društva, kao i odgovornosti samih građana.
Iako je korupcija u raznim oblicima, nažalost, duboko usađena u hrvatsko društvo, stvari se i kod nas - doduše, sporo - počinju mijenjati. Promjene se prije svega ogledaju u jačanju svijesti građana o važnosti borbe protiv korupcije, o čemu svjedoče i nove političke platforme kojima je borba protiv korupcije lajtmotiv djelovanja. No, put do pravih promjena još je jako dug. On će morati uključiti ne samo promjene u ponašanju elite, nego i u svijesti “običnih” građana. Stoga nije pretenciozno ocijeniti da je borba protiv korupcije možda i najteža reforma koja nas čeka.