VELIKI VODIČ KROZ PRVI VIKEND EUROPSKE PRIJESTOLNICE KULTURE Jutarnji otkriva što će se sve u Rijeci događati 1. i 2. veljače na svečanom otvorenju
“Luka različitosti” je slogan pod kojim se Rijeka i natjecala i pripremala teme i programe za projekt Europske prijestolnice kulture 2020. pa je nekako i logično da je za središnji događaj otvorenja izabrana upravo Riječka luka.
U subotu 1. veljače, s početkom u 19 sati, tamo će biti uprizoreno monumentalno glazbeno-scensko djelo pod naslovom “Opera industriale” u kojem sudjeluje oko 120 izvođača, plus 500-tinjak zvončara, plus publika koja će također biti uključena u izvedbu. Riječ je o nekoj vrsti, uvjetno rečeno, modernističke, urbane opere, nastale prema glazbenom predlošku riječkog umjetničkog dvojca JMZM (Josip Maršić i Zoran Medved), u orkestraciji hrvatskog kompozitora, maestra Frana Đurovića, koju režira renomirani hrvatski redatelj Dalibor Matanić.
Sublimacija riječkog identiteta
Dakle, spojile su se kreativne snage različitog umjetničkog pedigrea koje povezuje zajednička vizija onoga što bi trebalo biti sublimacija riječkog kulturnog identiteta. S Matanićevom vizijom javnost se mogla upoznati kroz spot napravljen po narudžbi Turističke zajednice Rijeka, koji je podigao mnogo prašine, JMZM je dvojac koji je stasao iz riječke alternativne glazbene scene 90-ih i stvara eksperimentalnu elektroakustičnu glazbu koja jednako dobro funkcionira i u klubovima, i u kazalištima, i u muzejima suvremene umjetnosti, a Frano Đurović je skladatelj čiji se opus dotaknuo praktički svih glazbenih područja, s posebnim afinitetom za elektronsku glazbu, koji je svojevremeno svirao i u bendovima kao što su Kojoti, Vještice, Stampedo, Mayales, s Edom Maajkom...
Luka, kako kažu u Rijeka 2020 - EPK, “predstavlja snažnu identitetsku točku Rijeke” - ona je mjesto susreta različitosti, upoznavanja s novitetima, idejama, za nju su se kroz povijest borili i osvajači i osloboditelji. Također, ona je privlačila i othranjivala generacije i generacije Riječana koji su u grad zbog luke i pristizali, postajali njegovi stanovnici te zahvaljujući luci širili svoje obzore i vidike.
“Opera industriale”, kako je istaknuo Josip Maršić, jedan od autora, sastoji se od više činova, odnosno glazbenih cjelina, gdje se komorni, “milozvučni” dijelovi izmjenjuju s perkusioniziranima, bučnima i “neugodnima”... Simbolizira to putovanje koje je grad prošao, njegove uspjehe i neuspjehe, uspone i padove. Redatelj Matanić kaže da je to modernističko djelo koje ne upada u zamku modernizma, odnosno nije hermetično, već ima potencijal da se svidi širokim masama, da ujedinjuje, potiče afinitete...
“Spoj nespojivoga”
Kako bi “Opera industriale” mogla zvučati, donekle se da zaključiti iz popisa izvođača koji izgleda kao “spoj nespojivoga” - uz orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, tu je i Kuća ekstremnog muzičkog kazališta Damira Bartola Indoša s Rumoristima kao izvođačima na specifičnim instrumentima, šahtofonima, te s muzičarima na dva preparirana klavira, gitari, basu, bubnjevima i saksofonu, uz mješoviti zbog Jeka Primorja pod vodstvom Igora Vlajnića tu je i finski zbor muškaraca koji vrište zveckaju i viču “Mieskuoro Huutajat”, uz radnički orkestar iskri, brusilica i zavarivača tu je ansambl od 20 električnih gitara koje sviraju članovi riječkih rock, punk, indie i metal bendova, kao i deset riječkih bubnjara, a uz plesače suvremenog plesa tu su i zvončari čije su koreografije starije od pisane povijesti ovdašnjih naroda.
Cijela će riječka luka biti pozornica, s time da će ona glavna biti smještena na De Francheskijevu gatu. Publika, posebice djeca i srednjoškolci, pozvani su da dođu na Molo longo, gdje će im biti podijeljeno 2500 zvona. Akvatorij će zauzeti barke i manje brodice koje također sudjeluju u scenskoj izvedbi, a na nekoliko lokacija u luci bit će postavljeno više svjetlećih posebno dizajniranih prostornih instalacija. Na ekranima razmještenima na području luke prikazivat će se video koji će kombinirati izvedbu s velike pozornice, sliku publike s Molo longa te druge vizualne elemente. Na Pixel Wallu, svjetlosnoj instalaciji koja se postavlja ispred zgrade Pomorskog putničkog terminala na Molo longu, ispisivat će se tekstualne poruke različitog sadržaja i iscrtavati zadani piktogrami, jednako kao i na svjetlosnoj instalaciji Migrant Waves koja će biti postavljena na nastavku lukobrana. Svjetlosne instalacije postavit će se i na zgradu Robne kuće Ri, na čijem će krovu nastupati bubnjari, te iza pozornice na De Francheskijevu gatu. Na tri različite lokacije koje vode prema luci bit će prostorne instalacije, Kaleidoskopi, sastavljene od modularne skele i rasvjete koja osvjetljava unutarnji prostor. Završetak svečanosti obilježit će vatromet i posebna svjetleća umjetnička instalacija suvremene umjetničke skupine iz Meksika - Ale de la Puente. Voditelj, odnosno narator cijelog događaja, bit će Zoran Prodanović Prlja iz Leta 3.
Hommage Kamovu
Uz radničku, industrijsku povijest Rijeke, simbolička uporišta otvorenja bit će i riječka povijesna antifašistička pozicija, a tu je i hommage riječkom piscu Janku Poliću Kamovu, beskompromisnom umjetniku i “pjesniku psovke” čiji je opus najavio dolazak europske avangarde.
Program otvorenja HTV će prenositi uživo, a prenosit će i protokolarni program iz HNK Ivana pl. Zajca, namijenjen diplomatskom zboru, veleposlanicima, predstavnicima Vlade, europskim partnerima, ministrima kulture, državnicima i drugim gostima iz inozemstva, koji će prethoditi događanjima u Riječkoj luci. Taj dio, pak, nije namijenjen za građane, a u ovom dijelu programa nastupit će riječki Putokazi, Diana Haller, članovi baletnog ansambla HNK, Kristina Kolar, Robert Kolar, Domagoj Dorotić, Zbor riječke opere, Riječki simfonijski orkestar, gudački kvartet glazbenika iz Riječkog simfonijskog orkestra te glazbenici okupljeni u riječki super bend Ri-Val. Na otvaranju EPK 1. veljače očekuje se nekoliko desetaka tisuća ljudi, a osim službenog dijela, tu je više od 70 događaja na 30-ak različitih lokacija u gradu, s više od 500 izvođača, koji će trajati od 7 ujutro do ranih jutarnjih sati u nedjelju 2. veljače. Dakle, riječ je o najvećem “kulturnom tulumu” u povijesti Rijeke. J