Jandroković najavio da parlament nastavlja s normalnim radom, objasnio zašto zgrada na Markovu trgu još nije u funkciji
PREDSJEDNIK SABORA - Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u srijedu je najavio da parlament nastavlja s normalnim radom te odbacio kritike dijela javnosti da bi odluke koje se tiču ljudskih prava treba donositi Sabor dvotrećinskom većinom, istaknuvši da se postupa u skladu su Ustavom.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u srijedu je najavio da parlament nastavlja s normalnim radom te odbacio kritike dijela javnosti da bi odluke koje se tiču ljudskih prava treba donositi Sabor dvotrećinskom većinom, istaknuvši da se postupa u skladu su Ustavom.
„Dogovorili smo se da ćemo nastaviti s radom. S obzirom na okolnosti nećemo prekidati sjednicu“, kazao je Jandroković, pojasnivši da će danas i sutra raditi po njavljenom dnevnom redu.
U petak, s obzirom na to da se u četvrtak na sjednici Vlade očekuje novi set mjera za pomoć gospodarstvu, o njima bi se raspravljalo u Saboru, a o amandmanima bi se raspravljalo u ponedjeljak ujutro i tijekom popodneva glasovalo i o setu ekonomskih mjera, ali i o svim do sada raspravljenim točkama dnevnog reda, ukupno oko 30-ak točaka, izvijestio je čelnik parlamenta nakon sjednice predsjedništva Sabora.
Dodao je da će se, bude li veliki broj amandmana pa se ne stigne o svima raspraviti u ponedjeljak ujutro, onda će se glasovati u utorak.
Sabornica još nije u funkciji
„S obzirom na to da očekujem veliki broj amandmana, ne bismo glasovali ovdje, nego ćemo potražiti veći prostor u koji će se moći smjestiti stotinjak ili više zastupnika, a da se poštuju mjere zdravstvene zaštite. Još nismo odlučili, ali, među ostalima, razmišljamo i o Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski“, napomenuo je, dodavši da će nakon toga Sabor s radom nastaviti 15. travnja, i dalje u bivšoj zgradi Ine.
Što se zgrade Hrvatskog sabora tiče, Jandroković je rekao da su treći i četvrti kat izvan upotrebe, a u funkciji još nije ni sabornica zbog velikog lustera u dvorani oko kojeg je došlo do napuklina, što će se morati sanirati. Kada bi to sanirali, vratili bismo se u zgradu Sabora, radili bi prizemlje, prvi i drugi kat, rekao je, ali nije htio nagađati o rokovima.
Na novinarsko pitanje hoće li zastupnici dobiti punu plaću, bez obzira na to što ne dolaze svi na sjednice, Jandroković je odgovorio da Sabor mora raditi i da su, s obzirom na okolnosti, dogovorili režim rada po kojem na raspravi sudjeluje po dvoje zastupnika iz svakog kluba. Dodao je i da zastupnici koji nisu ovdje nisu ne zato što nisu željeli doći nego zato što je riječ o ograničenjima povezanima sa zdravstvenom sigurnošću.
Zahtjevnu situaciju riješili smo na pravi način
Komentirajući kritike dijela javnosti, ali i predsjednika Zorana Milanovića da bi Sabor, a ne Nacionalni stožer, trebao dvotrećinskom većinom donositi odluke koje se tiču ljudskih prava, kazao je da Hrvatski sabor trenutačno primjenjuje članak 16. Ustava koji predviđa da se određene slobode i prava mogu ograničiti zakonom kada je u pitanju zaštita zdravlja naših građana. Temeljem tog članka, a nakon što je ministar zdravstva proglasio epidemiju, primjenuje se Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji definira i karantenu i ograničenje kretanja i okupljanja, kao i ograničenje poduzetničkih aktivnosti, slijedom članaka Ustava 32. i 50., koji kažu da se, u slučaju kada treba zaštititi zdravlje građana, mogu ograničiti određene slobode poduzetništva i kretanja, pojasnio je Jandroković.
Važnim smatra to što se Ustavni sud nije oglasio i ukazao na bilo kakvu neustavnost i nezakonitost postupanja bilo kojeg tijela i smatra da su na pravi način riješili ovu zahtjevnu situaciju.
Na novinarski upit odgovorio je da je cilj novog seta gospodarskih mjera pronaći rješenja koja će u ovo vrijeme, a pogotovo nakon krize vezane uz koronavirus, osigurati da se hrvatsko gospodarstvo krene vraćati na razine na kojima je bilo prije krize.
Cilj je zaštititi radna mjesta i privatno poduzetništvo, kazao je, istaknuvši da nikada u povijesti Hrvatske i ovog dijela Europe nije se dogodilo da država s tolikim sredstvima, 30 milijardi kuna, pomaže privatni sektor.
