Rusija gradi nove brodove za Arktik
Prije dvije godine, u prosincu 2014., Moskva je odlučila ponovno uspostaviti svoju vojnu prisutnost na Arktiku. Što je Ministarstvo obrane uspjelo napraviti za to vrijeme?
Glavni rezultat je otvaranje šest novih baza:
- na otocima Koteljnij (arhipelag Novosibirskih otoka); - na Aleksandrovoj Zemlji (arhipelag Zemlja Franje Josipa); - na otoku Srednji (arhipelag Severnaja Zemlja); - u Rogačovom (arhipelag Novaja Zemlja); - na rtu Otta Schmidta; - na otoku Wrangel.
"Vojni objekti se grade radi jačanja naše proturaketne i protuzračne obrane u toj regiji", objasnio je za RBTH Hrvatsku vojni komentator lista Izvestija Dmitrij Litovkin. Prema njegovim riječima, ako se iz arktičke regije lansira krstareća raketa u smjeru Moskve, ona će do cilja stići za manje od 15 minuta.
Čitav niz ruskih obrambenih poduzeća aktivno se bavi stvaranjem novog "arktičkog" naoružanja, priopćio je Dmitrij Litovkin. Među njima se mogu izdvojiti "arktička" verzija helikoptera i-8-AMTŠ-VA, kao i sustavi proturaketne i protuzračne obrane "Tor-M2E" i "Pancir".
Zarada na Arktiku
Prema riječima umirovljenog generala-bojnika i zamjenik direktora Instituta za američke i kanadske studije Ruske akademije znanosti Pavela Zolotareva, osim vojne komponente postoji i ona ekonomska.
"Oko 40% arktičkih rezervi nafte nalazi se na ruskom teritoriju. Uz to će Sjeverni morski put zbog globalnog zatopljenja u sljedećih 10-15 godina postati jedan od ključnih pomorskih puteva koji će povezivati Europu i Aziju", rekao je Zolotarev.
Jedan od ključnih aspekata osvajanja Arktika je izgradnja novih ledolomaca na nukleani pogon koji će djelomično zamijeniti zastarjele sovjetske brodove. U pitanju nije potpuna zamjena flote, već njezina obnova.
"Okosnicu ruske flote ledolomaca formirat će plovila na nuklearni pogon. Bit će izgrađena tri ledolomca nove generacije koji će u kombinaciji s moderniziranim brodovima koji su izgrađenih 1990-ih moći osiguravati sigurnost plovidbe u rajonima permafrosta", rekao je za RBTH Hrvatsku profesor Akademije vojnih znanosti Vadim Kozjulin.
Trenutno se gradi nekoliko ledolomaca na nuklearni pogon projekta LK-60. Glavni brod "Arktika" trebao bi biti porinut ove godine.
"Još je jedan ledolomac ovog projekta u izgradnji, a planira se izgradnja još većeg plovila", rekao je Kozjulin. "Novi brod dobit će indeks LK-110JA 'Lider'. U usporedbi s 'Arktikom' njegova će brzina 'na ledu' narasti sa 6 na 14 čvorova (otprilike 24 km/h)", dodao je.
Novi ledolomac bit će dizajniran da može probijati prolaze širine do 50 metara na zaleđenim plovnim putevima. "Zahvaljujući širokom trupu koji će moći probijati led debljine do 4,4 metra, 'Lider' će osiguravati sigurnu plovidbu velikih brodova duž Sjevernog morskog puta tijekom cijele godine", dodao je Kozjulin.
Kako je za RBTH Hrvatsku rekao izvor u vojno-industrijskom kompleksu, projekt novog ledolomca već je odobren, a njegova će izgradnja početi u 2017. godini.
Prvi novi ledolomac floti će se pridružiti 2020-ih.
"Potrebno je riješiti još samo niz manjih tehničkih pitanja koji neće utjecati na performanse broda – radi se o optimizaciji unutrašnjeg prostora i prostora za opremu", rekao je on.
Prema njegovim riječima, "Lider" će moći voditi najveće Aframax tankere Sjevernim morskim putem.
"Ovi tankeri istisnine od 80 do 120 tisuća tona i širine 45 metara čine osnovu flote 'morskih operatera' zemalja jugoistočne Azije", dodao je izvor RBTH Hrvatske.
Druge funkcije ledolomaca
Osim uloge predvodnika, ledolomci će se moći koristiti i kao brodovi za spašavanje.
1983. godine brod projekta 10520 "Arktika" spasio je 50 brodova zarobljenih u ledu, uključujući i "Lenjina", prvi ledolomac na nuklearni pogon.
Ledolomci projekta 10520 mogu se preinačiti u borbene nuklearne krstarice. Ledolomac "Sovjetski Savez" na sebi uvijek nosi dio opreme potreban za to, dok se ostatak opreme čuva u bazi na obali.