Zašto je sada najpovoljnije studirati na ruskim sveučilištima?
Rast izvoza ruskih obrazovnih usluga neočekivano je pomogao ovom sektoru da se istakne među ostalim sektorima nacionalne ekonomije koji imaju izvozni potencijal. Tome je pridonijelo nekoliko čimbenika.
U studenom 2016. godine najveća ruska sveučilišta koja su zainteresirana za obuku stranih studenata pokrenula su akciju "Jedinstveni dan diplomca". Taj događaj je okupio ljude iz cijelog svijeta koji imaju diplomu stečenu u Rusiji. Među organizatorima akcije su moskovska sveučilišta kao što je Rusko sveučilište prijateljstva među narodima (RUDN), Nacionalno istraživačko sveučilište "Visoka škola ekonomije" (VŠE) i Moskovsko državno sveučilište "Lomonosov" (MGU), a inicijativu je pokrenulo Ministarstvo obrazovanja i znanosti Rusije u okviru federalnog ciljnog programa "Ruski jezik".
Nova inicijativa trebala bi podržati veze diplomaca ruskih sveučilišta s Rusijom. Prema podacima Ministarstva obrazovanja RF, riječ je o milijun diplomaca iz 160 država svijeta.
Pad rublja je drugi razlog za dodatni priljev stranih studenata na ruska sveučilišta, i to ne samo iz zemalja dosta udaljenih od Rusije, nego i iz bivših sovjetskih republika.
Stručnjaci Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS) su 2016. godine na zahtjev Vlade analizirali stanje ruskog izvoza usluga visokog obrazovanja. Prema dobivenim podacima, izvoz ruskog visokog obrazovanja za posljednjih 10 godina porastao je gotovo tri puta po broju stranih studenata svih kategorija i razine obuke: ranije, 2004-2005. godine, bilo je 100 900 stranih studenata, a u akademskoj 2014-2015. godini bilo ih je 282 900. Zarađeno je četiri puta više novca: u prvom spomenutom razdoblju je zarađeno 356 milijuna dolara, a 2015. godine priljev je iznosio 1,46 milijardi dolara.
Ukupan broj studenata
Broj stranih studenata koji redovito pohađaju nastavu u akademskoj 2014-2015. godini porastao za 17,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a broj izvanrednih studenata je porastao za 6,1 posto, rekla je za RBTH Hrvatska profesorica Centra ekonomije neprekidnog obrazovanja RANHiGS Guljnara Krasnova. Po njezinim riječima, u cjelini je godišnji rast broja redovnih stranih studenata od 2003. godine iznosio oko 9%.
Po broju stranih studenata među sveučilištima su, kao i uvijek, na prvom mjestu Rusko sveučilište prijateljstva među narodima, Sanktpeterburško državno sveučilište, Sanktpeterbuško politehničko sveučilište "Petar Veliki", Krimsko federalno sveučilište "V. I. Vernadski" i Moskovsko državno sveučilište "Lomonosov", kaže Krasnova. Međutim, po njezinim riječima, većina (53%) stranih studenata u ruskim sveučilištima potječe iz bivših republika Sovjetskog Saveza. Tek u posljednje vrijeme se situacija počela mijenjati.
Po riječima rektora Moskovskog energetskog sveučilišta Vladimira Zamolotčikova, 2012. godine je rusko Ministarstvo obrazovanja i znanosti prvi put počelo vršiti monitoring sveučilišta s gledišta njihove internacionalizacije i jedan od pokazatelja je upravo broj stranih studenata. Ranije takav sustav nije postojao. "U Moskvi su 1946. godine postojala dva sveučilišta na koja su se aktivno pozivali strani studenti. To su bili Moskovsko državno sveučilište i Moskovsko energetsko sveučilište", kaže Zamolotčikov.
Za većinu ruskih sveučilišta privlačenje stranih studenata je relativno nova vrsta djelatnosti. "Iskustvo privlačenja stranih studenata na obuku u trenutku raspada SSSR-a praktički nije postojalo u svim sveučilištima Rusije. A iskustvo obuke i suradnje s njima imao je samo mali broj sveučilišta", kaže Guljnara Krasnova. Stvar je u tome što se u Sovjetskom Savezu pitanjima odabira i prijema stranih državljana na obuku bavilo Ministarstvo visokog i srednjeg specijalnog obrazovanja SSSR-a, a kasnije Državni odbor SSSR-a za narodno obrazovanje, dok sveučilišta u tim procesima nisu sudjelovala. Njihova uloga je bila obučavati i odgajati strane studente i održavati veze sa svojim diplomcima.
Utjecaj na proračun
Prema riječima Guljnare Krasnove, veći dio stranih studenata (61,6%) u Rusiji pohađa nastavu po ugovoru - to je oko 113 000 ljudi. Od obuke stranih studenata ruska sveučilišta su 2014-2015. godine zaradila oko 13,7 milijardi rubalja (215 milijuna dolara), kaže ona. Istini za volju, ta suma je neznatna u ukupnom proračunu ruskih sveučilišta.
Nije slučajno što je 2016. godine portal za konzultacije u sferi osobnih financija ValuePenguin.com. sastavio rang-listu zemalja svijeta po cijeni koštanja obrazovanja u njima za strance. Rusija je na toj listi zauzela 15. mjesto od 24 zemlje s najjeftinijim obrazovanjem. "U ovom trenutku se iz državnog proračuna izdvaja oko 15 000 kvota godišnje za obuku stranih građana u Rusiji. U posljednje vrijeme je taj pokazatelj trostruko uvećan", kaže Vladimir Zamolotčikov.