Planet Putorana: U vrletima ugašenih vulkana
Visoravan Putorana je san mnogih ljubitelja putovanja. Tako se zove i rezervat. To je mjesto "gdje ljudska noga nije kročila". Ako se promatra iz helikoptera ili aviona, usred močvarne tundre se vidi planinski masiv površine kao Velika Britanija. Tko prvi put dođe na ovo mjesto, najviše se čudi tome što je visoravan Putorana neobično ravna. Kako je nastao takav reljef?
Prva epizoda: Lava drevnog vulkana
Izvor: Andrej Potkoritov
Visoravan je nekada bila vulkan. Prije 250 milijuna godina na Srednjosibirskoj visoravni su se pojavile pukotine iz kojih su potekle moćne rijeke usijane lave. One su se valjale jedne preko drugih, hladile se i pretvarale u bazaltno "lisnato tijesto". Milijunima godina kasnije tu su se formirali duboki kanjoni koji podsjećaju na norveške fjordove. Pojavili su se ledenjaci, rijeke s mnogo brzaca i jezera s čistom vodom. Evenki, sjeverni autohtoni narod, nazvali su visoravan "jezero sa strmim obalama".
Izvor: Andrej Potkoritov
Visoravan Putorana je na listi svjetskog nasljeđa UNESCO-a, jer je to "ogroman i raznolik krajolik izvanredne prirodne ljepote" (citat sa stranice UNESCO-a) gdje su se sačuvali netaknuti svi arktički ekosustavi: tajga, gola tundra i tundra s rijetkim šumama, pa čak i arktičke pustinje.
Izvor: Andrej Potkoritov
Putorana je poslije Bajkala najveći slatkovodni spremnik u Rusiji. Na teritoriju visorvani ima preko 25 tisuća jezera i na stotine bučnih vodopada, među kojima je i Taljnikovij, visok 600 metara. To je najviši slap u Rusiji (viši je od zgrade Empire State Building, koja je visoka 443 metra).
Druga epizoda: Gospodari strmih litica
Izvor: Andrej Potkoritov
"Rijetko tko uopće ugleda putoransku snježnu ovcu, a onaj tko je uspije fotografirati – taj je pravi sretnik. Međutim, nikad se ne događa da netko u njihovoj blizini provede nekoliko sati fotografirajući ih“, napisao je na svom blogu fotograf Andrej Potkoritov.
Andrej je sam pješke putovao tri tjedna po visoravni Putorana. S ruksakom teškim 40 kilograma probijao se kroz šipražje sibirskog patuljastog bora i totalno bespuće, gdje se komarci ne plaše ni spreja "za naročito ekstremne uvjete". Cilj mu je bio fotografirati putoranske snježne ovce i sjeverne pejzaže.
Izvor: Andrej Potkoritov
Putoranske snježne ovce (Ovis nivicola borealis) debelih rogova već 10 000 godina žive usamljeno na visoravni. Upisane su u "Crvenu knjigu" ugroženih vrsta Rusije. Njihovo sjeverno stanište je veliko kao Island, ali je samo 28% tog "ovčjeg" teritorija pod zaštitom rezervata.
Izvor: Viktor Matasov
Ovce pasu blizu rijeka i šume, ali su im preko ljeta ipak najomiljenije izbočine na strmim liticama, gdje se kriju od vukova, gorska kuna i lovokradica. Nije čudno što je putoranska snježna ovca slabo proučena, i što je teško ustanoviti točan broj jedinki ove populacije. Po posljednjim izračunima, ima ih najviše 6500.
Treća epizoda: Ljudi koji idu na Sjever
Izvor: Andrej Potkoritov
Stotinama godina je visoravan Putorana bila kao neosvojiva sjeverna tvrđava na putu autohtonih naroda i ruskih putnika. Istraživač Sjevernog pola Aleksandar Minendorf je početkom 20. stoljeća s ekspedicijom Ruske akademije znanosti lutao s Evenkima od jednog privremenog staništa do drugog, ali samo duž obronaka Putorane. Vodio je etnografske i topografske bilješke.
Visoravan se pojavil na kartama tek poslije Drugog svjetskog rata, kada je blizu Noriljska počela industrijalizacija nalazišta bakra i nikla. Od tada je zanimanje turista za ovo područje sve veće.
Izvor: Shutterstock
"Ribolov, priroda, pješački turizam - ima razloga da se ode na Putoranu", kaže novinarka i putopisac Viktorija Refas, koja je u ljeto 2016. godine provela na visoravni 66 dana na arheološkoj ekspediciji.
"Postoji nekoliko varijanti da se ode na Visoravan. Prva je da se uplati turistički aranžman i da se tjedan dana provede u podnožju Putorane u odmaralištu ili auto-kampu, u organizaciji turističke agencije."
Druga varijanta je pješački pohod ili kombinacija pješačenja i plovidbe, koju također organiziraju privatne tvrtke. To traje tjedan ili dva. Na primjer, ne računajući karte do Noriljska, pješački pohod s prebacivanjem preko vode čamcem košta oko 40.000 rubalja. Može se i samostalno ići u pohod, ali se prethodno mora dobiti dozvola u Putoranskom rezervatu. Važan uvjet je da vam odredište bude mjesto gdje mogu vas 'pokupiti' radnici rezervata.
Treća varijanta odgovara imućnim turistima. To je ekskurzija helikopterom koja se može naručiti u Noriljsku. Ta ekskurzija traje 32 sata s noćenjem u udaljenom šumarskom gospodarstvu, i košta 11 000 rubalja po osobi. Helikopter se posebno plaća, i to izravno avio-kompaniji. Velika grupa plaća oko 150 000 za jedan sat leta na helikopteru Mi-8, a manja skupina od četvero ljudi plaća 75 000-90 000 rubalja sat leta nekim manjim helikopterom.
Savjeti za turiste
Ako planirate posjetiti visoravan Putorana, ne zaboravite da je to surovo područje. Zimska sezona ovdje traje od rujna do svibnja, i zato i ljeti morate nositi dobre duboke cipele, tople čarape, jaknu, kapu i kišnu kabanicu. Komarci su poseban problem na Sjeveru. Ima ih veoma mnogo. Budite spremni za neku vrstu nelagode: ili da trpite ujede, ili da nosite specijalnu zaštitnu mrežu. Evo što kaže fotograf Andrej Potkoritov:
"Prvih dana pohoda sam dugo razmišljao što da napišem svojima za komarce. Ako napišem 'ovdje ima veoma mnogo komaraca' ili nešto slično, to uopće nije ni približan opis stvarnog stanja. Nikad u životu nisam jeo komarce, ali u pohodu sam se morao naviknuti na njihov okus, prilično odvratan zvuk i miris kada ih zgnječim na licu. U pokretu se diše na usta, i vrlo često komarci ulijeću u usta. Neću ih valjda ispljunuti, kad ih dnevno i inače pojedem po 450 grama? Ako skuham čaj ili kašu, odmah iz nekog razloga 10, 20 ili 30 komaraca ulijeće i ostaje tamo. U početku sam ih pokušavao ukloniti, ali sam brzo shvatio da je to uzaludan trud. Priprema šatora za spavanje je posebna priča. Čovjek se mora dobro pomučiti prije nego što ih sve uništi".
Krenite u virtualno putovanje na jezero Sobačje u rezervatu Putorana da biste vidjeli jeste li spremni za boravak u sjevernim uvjetima radi prirodnih ljepota: