Razmjena ili otkrivanje: Je li Trump mogao Rusiji predati povjerljive podatke?

Prvo izdanje koje je izvijestilo o Trumpovom otkrivanju tajnih podataka bio je The Washington Post koji je, pozivajući se na neimenovane izvore među bivšim i sadašnjim vladinim dužnosnicima, priopćio da je američki predsjednik na sastanku iza zatvorenih vrata s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim navodno otkrio informacije koje otkrivaju metode rada američkih obavještajnih službi i njihovih saveznika, kao i izvore informacija. Problem je u tome što američki lider ima moć da deklasificira bilo koju informaciju i donese odluku o njezinom budućem korištenju. Tako čak i najoštriji Trumpovi kritičari govore o neprimjerenosti njegovih postupaka i rizicima povezanim s njima, no ne mogu tvrditi da je Trump učinio išta protuzakonito.

Susret Lavrova i Trumpa se održao još 10. svibnja, dan nakon smjene direktora FBI-ja Jamesa Comeyja, čija je agencija, između ostalog, odgovorna i za zaštitu državnih tajni. Međutim, informaciju o pristupima terorista Islamske Države organizaciji napada na civilne zrakoplove, o kojoj su, prema riječima savjetnika za nacionalnu sigurnost Herberta McMastera, raspravljali ruski ministar i američki predsjednik, Trumpu najvjerojatnije nisu predali 'federalci', nego NSA ili CIA. McMaster tvrdi da se nije govorilo ni o kakvim metodama niti konkretnim izvorima.

 

Krajnji korisnik

Tko je krajnji korisnik obavještajnih informacija, najvažnijeg „proizvoda” obavještajnih službi? Naravno, šefovi država. Svako jutro na stol šefova država pristižu sažeci obavještajnih izvještaja. Čitanje tih izvještaja za lidere supersila je poput provjeravanja vijesti uz jutarnju kavu za običnog čovjeka. Naravno, u slučaju velikih događaja (poput terorističkih napada, pogoršavanja lokalnih sukoba, mogućnosti vojnog napada), šefovi država dobivaju posebne memorandume. U većini zemalja čelnici obavještajnih službi o najvažnijim stvarima državne čelnike izvješćuju osobno. Što se tiče metoda dobivanja informacija i njezinih izvora, o njima šefovi država čuju iznimno rijetko. Državnom je čelniku potrebna informacija, a ne način na koji se do nje došlo.

Ipak, državni čelnici su uvijek obaviješteni o najvažnijim obavještajnim operacijama. Tako su tijekom Drugog svjetskog rata Englezi dešifrirali njemački stroj za šifriranje Enigma i dobili pristup obilju informacija o planovima nacističke Njemačke. Na koncu je britanski premijer Winston Churchill osobno donio odluku o korištenju takvih informacija. Konkretno, odlučio je ne presretati neke od većih zračnih napada na britanske gradove, bojeći se da će uspješna djelovanja Kraljevskih zračnih snaga otkriti Nijemcima da je njihov sustav za prijenos podataka hakiran.

Za razliku od Churchilla, sovjetski vođa Nikita Hruščov je s osjetljivim informacijama bio vrlo neoprezan. Tako se u izvještaju o smjeni Hruščova na plenarnoj sjednici Centralnog komiteta KPSS-a  u listopadu 1964. otvoreno navodilo da je on u više navrata u razgovorima odavao strancima povjerljive podatke o sovjetskom naoružanju i svemirskom programu. Istodobno je takvo ponašanje vođa supersila vrlo rijetko u svjetskoj povijesti.

 

Dobar znak za Rusiju

Nije primijećeno da su današnji ruski lideri otkrivali ikakve povjerljive informacije. A ruski mediji informacije o zatvorenim sastancima na najvišoj razini radije dobivaju iz službenih izvora. Zato je Lavrov za Trumpa više nego pouzdan partner za razmjenu informacija koje pomažu u zajedničkoj borbi protiv terorizma.

Nakon nedavnog napada na zračnu bazu Šajrat, razmjena informacija o djelovanjima Islamske Države između obavještajnih službi i vojske svedena je na nulu. Međutim, jasno je da Trump, koji sanja tome da ostvari konkretan napredak na Bliskom istoku, želi pridobiti potporu Rusije. A s obzirom na to da je on danas jedina osoba koja može legalno predati Moskvi povjerljive informacije o planovima Islamske Države, on to jednostavno čini vlastitim rukama. Dakle, sasvim je moguće da se Sergej Lavrov u Moskvu vratio sa značajnom količinom informacija koje će biti učinkovito iskorištene u borbi protiv radikalnih islamista u Siriji. I Trump će, naravno, dobiti nešto zauzvrat.

Nakon smjene Jamesa Comeyja povećao se tabor Trumpovih protivnika. Kampanja kritiziranja Trumpa „zbog odavanja tajni obavještajnih službi“, koja je počela 15. svibnja, zaista bi mogla nakratko utjecati na njegov rejting. Međutim, u ovoj je situaciji važnije to što je moguće da je američki lider izrazio spremnost na nastavak razmjene informacija o terorizmu s Rusijom. A to bi moglo dovesti do značajnog napretka u borbi protiv Islamske Države i, posljedično, do rasta popularnosti 45. američkog predsjednika.