ODKB vs. NATO: "Ruski vojni blok" postoji već 15 godina
Ove godine ODKB slavi "dvostruku" obljetnicu. Ugovor po kojem je ovaj vojnopolitički savez zemalja bivšeg SSSR-a dobila naziv potpisan je prije 25 godina (1992.), ali 10 godina praktički nije vrijedio. Tijekom 1990-ih postsovjetski prostor su potresali sukobi - rat u Nagornom Karabahu (1992.-1994.), građanski rat u Tadžikistanu (1992.-1997.), Gruzijsko-abhaski rat (1992.-1993.) i konflikti na teritoriju ruske republike Čečenije (1994.-1996 . i 1999.-2000.).
Početkom 2000-ih se situacija stabilizirala, što je omogućilo da se oko ugovora iz 1992. godine formira funkcionalna međunarodna organizacija. Tako su 2002. godine, opet u svibnju, Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Armenija, Kirgistan i Tadžikistan osnovali ODKB. U statutu organizacije još uvijek su propisani sljedeći ciljevi: "jačanje mira i međunarodne i regionalne sigurnosti, kolektivna zaštita neovisnosti teritorijalnog integriteta i suvereniteta država-članica".
Izvor: Viktor Toločko/RIA Novosti
Ekstremizam prijeti iz Afganistana
Još prije institucionalizacije ODKB-a (2001. godine) zemlje-članice su formirale zajednički vojni kontingent koji je dobio naziv Kolektivne snage za brzo reagiranje. Stručnjaci ističu da je glavni razlog pripreme zajedničke obrane bila opasnost od širenja terorizma u središnjoj Aziji s teritorija Afganistana, gdje su 1996.-2001. godine situaciju kontrolirali talibani.
"Da nije počela operacija međunarodne koalicije u Afganistanu pod rukovodstvom SAD-a, upravo bi članice ODKB-a morale zajedničkim snagama odbijati nalete ekstremista s teritorija Afganistana", ističe Julija Nikitina, suradnica Centra za postsovjetske studije Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO) u članku koji je objavilo Rusko vijeće za međunarodna pitanja. "Zbog toga je bilo važno formirati kolektivne snage".
Antiteroristički manevri
Međutim, u Afganistanu je počela operacija međunarodne koalicije, tako da su postsovjetske republike izbjegle snažne nalete ekstremista. Pa ipak, savez ODKB kao organ kolektivne sigurnosti postupno se razvijao. Tako se 2009. godine pojavio širi zajednički vojni kontingent pod nazivom Kolektivne snage za operativno reagiranje. Sada oba ova kontingenta broje oko 25 000 ljudi.
Savez ODKB dosad nije sudjelovao ni u jednom ratnom konfliktu, ali ova organizacija svake godine organizira zajedničke vojne manevre u kojima vojnici uvježbavaju suprotstavljanje teroristima i operacije protiv kriminala. Očekuje se da će 2017. godine biti organizirana velika vojna vježba u kojoj će sudjelovati oba kontingenta i mirovne jedinice.
Julija Nikitina ističe da je djelovanje ODKB-a s vojnog gledišta svakako korisno, jer zajednički manevri pomažu da se uvježbaju sheme djelovanja u eventualnom konfliktu i da se vojnici ujedno dodatno stručno osposobe. S druge strane, kako je u razgovoru s dopisnikom RBTH Hrvatske istaknuo Aleksej Malašenko iz nevladine organizacije "Moskovski centar Carnegie", još uvijek se ne zna koliko je zaista snažan savez ODKB jer ova organizacija nikada nije sudjelovala u stvarnim konfliktima. "Nitko nikada nije vidio tu organizaciju na djelu. Zajednički manevri su dobra stvar, ali se oni uvijek razlikuju od pravih borbi", istaknuo je Malašenko.
Zašto je potreban ODKB?
S druge strane, stručnjaci smatraju da i samo postojanje ODKB-a doprinosi izbjegavanju konflikata. "Prije 15 godina je većina stručnjaka predviđala novi val sukoba s primjenom sile, primjerice u središnjoj Aziji. Ali to se nije dogodilo", podsjeća u razgovoru za RBTH Hrvatsku Sergej Karaganov, dekan Fakulteta svjetske politike Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije". "U velikoj mjeri je to tako zato što su Rusija i druge zemlje surađivale i jačale svoje oružane snage". Ako se gleda iz tog kuta, smatra ruski politolog, ovaj savez je vrlo učinkovit.
S Karaganovom se slaže Vladimir Žarihin, zamjenik direktora Instituta za proučavanje članica Zajednice nezavisnih država. Po njegovim riječima, ODKB je formiran kao obrambeni blok i on svoje zadatke izvršava vrlo učinkovito. Pored borbe protiv terorizma, Žarihin je spomenuo još jedan zadatak saveza ODKB: "Pomoću ove organizacije Rusija pokriva svoje saveznice iz Zajednice neovisnih država 'nuklearnim kišobranom' koji podiže stabilnost u zemljama-članicama ODKB-a". Drugim riječima, neslužbeni zadatak ove organizacije je pružiti otpor "obojenim revolucijama" u državama-članicama, ističe Žarihin.
Izvor: Mihail Voskresenskij/RIA Novosti
"Ruski NATO"
U zapadnim medijima ODKB se ponekad uspoređuje s NATO-om, ali se ističe da ta usporedba nije sasvim korektna. Na primjer, analitičar agencije Stratfor Eugene Chausovsky u članku pod nazivom "Zašto se ne može reći da je ruski vojni savez novi NATO?" ističe da članice ODKB-a često nemaju jedinstven stav po određenim političkim pitanjima. Primjerice, vlasti Bjelorusije i Kazahstana mogu demonstrirati neovisnost o politici Moskve i graditi vlastite odnose sa Zapadom, što znači da se ne može govoriti o jedinstvenom stavu članica ODKB-a.
Ruski stručnjaci ističu i drugu razliku ODKB-a od NATO-a. "Sjevernoatlantski savez je formiran kao obrambeni blok, prvenstveno zapadnih zemalja, namijenjen za odvraćanje komunizma", podsjeća Vladimir Žarihin. "Sada su se promijenili zadaci i sfere odgovornosti, NATO je izašao daleko izvan granica Europe i postao ekspanzionistički savet", dok je ODKB, po Žarihinovom mišljenju, i dalje striktno obrambena organizacija s istim ciljevima koji su vrijedili i kada je formirana prije 15 godina.