Opozicija RS tvrdi da je Dodik legalizirao Inzkov zakon
Predsjednik opozicijske Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović smatra da su ''Milorad Dodik i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)'', vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska (RS), ''legalizirali zakon Valentina Inzka''.
Riječ je o izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) kojim je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH kriminalizirao negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca u julu 2021.
Nakon toga su politički predstavnici iz RS-a zajednički odlučili da neće učestvovati u radu državnih institucija, uključujući Predsjedništvo čiji je Dodik jedan od tri člana, Vijeća ministara na čijem čelu je SNSD-ov Zoran Tegeltija te Parlamentarne skupštine BiH u kojoj SNSD ima većinu zastupnika koji dolaze iz RS-a, ''osim kad je to u interesu Republike Srpske''.
''SNSD poslušnik OHR-a''
Borenović je na konferenciji za medije 2. februara u Banjoj Luci podsjetio da su visoki predstavnici u BiH nametnuli više od 300 zakona, te ustvrdio da ''Srbi i RS treba da znaju da je SNSD jedina stranka koja je prihvatila sve i jedan nametnuti zakon''.
''Jasno je da su Dodik i SNSD legalizovali Inzkov zakon, te da ostaje u pravnom prometu. Vidimo da od jučer Sarajevo ponovo miriše Miloradu Dodiku i da se on sa svojim ljudima vraća u institucije BiH. To što je on ponizio sebe, nije prvi put. On sebe ponižava godinama, skoro svakodnevno, ali je sad ponizio Narodnu skupštinu RS'', rekao je Borenović.
Predsjednik PDP-a je kazao da je ''visoki predstavnik sa scene izbrisao 187 ljudi, a nijednog iz SNSD-a, što pokazuje da su Dodik i njegova stranka najveći poslušnici visokih predstavnika''.
''Imam osjećaj da je Dodiku jučer Inzko čestitao, jer je priznao njegov nametnuti zakon. Oni su dobri prijatelji. Jasno je da je Dodik za šaku proklete vlasti spreman da promijeni i vlastitu vjeru i da postane musliman'', kazao je Borenović i dodao da PDP ostaje pri istom stavu kada je riječ o Inzkovom zakonu.
Na odvojenoj konferenciji za medije 2. februara u Banjoj Luci, predsjednik opozicijske Srpske demokratske stranke Mirko Šarović kazao je da je posebna sjednica Narodne skupštine RS, održana 1. februara, bila nepotrebna i da nije donijela napredak u rješavanju teških pitanja u BiH.
Šarović je rekao da su skupštinski zaključci usvojeni bez zastupnika iz opozicionih stranaka, koji su napustili zasjedanje nakon što je iz sale po nalogu rukovodstva Narodne skupštine RS udaljen zastupnik Nebojša Vukanović, ''ali da ionako ne bi glasali za'.
"Sjednica je trebalo da posluži vlasti da se na neki način opere od politike koju je vodila svih ovih mjeseci. Poslužila je da se otvore vrata i verifikuje povratak vlasti u zajedničke institucije", kazao je Šarović. On je napomenuo da većina stvari koja je navedena u zaključcima, nije ni spomenuta u uvodnim izlaganjima.
Zaključci Narodne skupštine RS
Narodna skupština Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH, na posebnoj sjednici 1. februara usvojila je dvanaest zaključaka o političko-ekonomskoj situaciji u BiH.
U zaključcima se, između ostalog, traži da predstavnici RS u državnoj Parlamentarnoj skupštini BiH predlože zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid.
Jedan od zaključaka je i da predstavnici iz Republike Srpske mogu da prisustvuju sjednicama u institucijama BiH, ali na način da ''u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke institucija iz RS''.
Navodi se da je ''takvo prisustvovanje sjednicama u Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH u skladu sa zaključcima sa sjednice NS RS iz jula 2021. godine''.
Među zaključcima je i onaj kojim se konstatira da nisu prestali razlozi zbog kojih je Narodna skupština RS donijela u julu prošle godine odluke o bojkotu institucija BiH.
Predstavnici iz RS-a od jula 2021. godine ne učestvuju u radu institucija BiH nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida, ''osim kad je to u interesu RS''.
Narodna skupština RS-a je u decembru 2021. godine izglasala zaključke o "prenosu nadležnosti sa BiH na nivo RS".
Skupština je zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje entitetske zakone o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Nakon izglasavanja tih zakona u Narodnoj skupštini RS, državni zakoni iz tih oblasti bi, kako smatraju vladajući u RS-u, ''prestali važiti na teritoriji RS''.
Narodna skupština RS-a u oktobru je donijela zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Sankcije protiv Dodika
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 5. januara 2022. proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS) Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Sankcije su uvedene i Alternativnoj televiziji iz Banje Luke ''zbog povezanosti s Dodikom''.
Ministarstvo vanjskih poslova SAD (State Department) dodatno je saopćilo da je na listu sankcioniranih stavljeni i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, Milan Tegeltija, danas pravni savjetnik Milorada Dodika.
Na listu je stavljen i predsjednik Pokreta demokratske akcije (PDA) i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini, Mirsad Kukić, također zbog uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti. Pored Tegeltije i Kukića, State Department je na listu uvrstio Tegeltijinu suprugu, Tijanu Tegeltiju.
Njemačka je formalno sredinom novembra zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima sankcija protiv dužnosnika iz bh. entiteta Republike Srpske, na čelu s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.
Takva inicijativa naišla je na otpor Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban izjavio kako ''odluku o sankcijama moraju jednoglasno donijeti sve države članice Evropske unije (EU)''.
Tužilaštvo BiH je nakon ovih aktivnosti otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak. U svojstvu svjedoka saslušano je nekoliko lidera stranaka iz RS, kao i entitetski ministri pravde, Anton Kasipović, i unutrašnjih poslova, Dragan Lukač.