Dvije godine spore obnove Zagreba nakon potresa
Niti 730 dana od potresa koji je nešto iza sedam ujutro 22. ožujka 2020. godine snažno zatresao šire zagrebačko područje, u Zagrebu nije izgrađena ni jedna zamjenska stambena zgrada ili obiteljska kuća.
Također, nije organizirana ni konstrukcijska i nekonstrukcijska obnova. Obiteljske kuće, koje je potres oštetio toliko da su za rušenje, ruši se izuzetno sporo, pa ih je do sada u gradu uklonjeno tek 21.
Zgrade javne namjene – škole, vrtići, zdravstvene ustanove u najvećem su broju obnovljene. Na obnovu čekaju još četiri osnovne i osam srednjih škola.
Obnova ostalih objekata je spora, neefikasna, neorganizirana i skupa, ocjenjuju u opoziciji i glavnog krivca vide u Vladi.
Predsjednik oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske Peđa Grbin kazao je kako je nakon rata u Hrvatskoj devedesetih u 10 godina izgrađeno 150.000 novih kuća, bez ikakve pomoći Europske unije (EU), da je nakon ovog potresa obnovljeno privatno vlasništvo samo tamo gdje su to građani sami napravili, a što se države tiče – da je 40 objekata u projektiranju.
"Od obnove gdje bi država trebala raditi – tipske kuće – nema ništa! Zašto? Postoje samo dvije mogućnosti: HDZ-ova vlada ili ne zna kako voditi tu obnovu, ili to ne želi. Treće opcije nema", ustvrdio je Grbin 22. ožujka u Čučerju u podsljemenskoj zoni Zagreba, koja je bila najsnažnije pogođena potresom.
Šta kaže vlast u Zagrebu?
I u zeleno-lijevoj "Možemo!" koja je na vlasti u Zagrebu izrazito su nezadovoljni tempom obnove.
"Zadnji je tren da se svi trgnemo", poručio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i prozvao glavne krivce.
"I iz državnih institucija kažu da su nezadovoljni dinamikom obnove. Ja ću podsjetiti da odluke o obnovi privatnih objekata donosi Ministarstvo graditeljstva, a da ih provodi Fond za obnovu. I Ministarstvom i Fondom upravlja država", podsjetio je Tomašević.
Oporbeni Građansko-liberalni savez (GLAS) tvrdi, pak, da ni zagrebačke gradske vlasti nisu nevine u cijeloj priči.
"Najodgovorniji čovjek je premijer, gospodin Andrej Plenković, pa neka on iziđe sa svojom svitom pred nezadovoljne Zagrepčane i da im odgovore. Prva je odgovornost Vlade, a djelomično je odgovoran i grad Zagreb. Nije dovoljno da naš gradonačelnik samo sastanči sa ministrom", poručila je na konferenciji za novinare pred Saborom čelnica Glasa Anka Mrak Taritaš.
Identične kritike na račun vladajućih stigle su i od desne opozicije.
Što se dešava sa Fondom za obnovu?
Čelni čovjek Fonda za obnovu Damir Vanđelić dao je ostavku, kao i bivši ministar Darko Horvat koji je ostavku dao nakon što je par dana proveo u istražnom zatvoru zbog optužbi za korupciju u prošlom mandatu.
Fond nema novog voditelja, a novi je ministar graditeljstva Ivan Paladina, koji najavljuje ubrzanje procesa obnove.
"Vjerujem da ćemo ubrzavanjem već započetih procesa do kraja ljeta uspjeti pokrenuti više stotina gradilišta u konstrukcijskoj obnovi i izgradnji zamjenskih objekata, što je ono što građane najviše zanima", kazao je Paladina na drugu obljetnicu potresa.
Na proljeće bi trebali krenuti i prvi radovi organizirane nekonstrukcijske obnove, koja bi ove godine obuhvatila oko 500 višestambenih zgrada.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet najavio je da je u Zagrebu u samoobnovi 70 zgrada sa žutim i crvenim oznakama, a obnova za njih oko četiri stotine započinje u ožujku, travnju i svibnju.
Hrvatska je za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu dobila 683,7 milijuna eura, koji se trebaju iskoristiti do lipnja 2023. godine.
U potresu koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio od zadobivenih rana umrla je 15-godišnja djevojčica, a ukupno je ozlijeđeno 27 ljudi. Potres je srušio i oštetio brojne obiteljske kuće, višestambene zgrade, zgrade javne namjene - ukupno 25 tisuća objekata, i počinio štetu koja se službeno procjenjuje na 86,4 milijarde kuna (11,5 milijardi eura).
Sedam mjeseci nakon zagrebačkog potresa još je snažniji potres pogodio šire područje Petrinje, a osim štete koje je tamo nanio, dodatno je razrušio i pedesetak kilometara udaljeni Zagreb.