Rusija suspendirala financiranje Ureda visokog predstavnika u BiH

Rusija je suspendirala svoje učešće u financiranju Ureda visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE)iz OHR-a.

"U julu 2021. godine Ruska Federacija je najavila da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), a u februaru 2022. informisala je OHR da suspenduje svoje učešće u finansiranju OHR-a", potvrdila je Ljiljana Radetić, glasnogovornica OHR-a.

Informacija je zvanično potvrđena iz OHR-a tek u utorak, 19. aprila, nakon što je nekoliko medija u BiH objavilo da Rusija prestaje s financiranjem OHR-a.

Radetić je dodala da novac za financiranje OHR-a osiguravaju zemlje članice PIC-a te da proračunska godina OHR-a traje od 1. jula 2021. do 30 juna 2022. godine.

Budžet OHR-a za prošlu godinu iznosio je oko 5,3 miliona eura, a Rusija bi trebala uplatiti 1,2 posto ili 63.600 eura.

Evropska unija osigurava 54,37 posto budžeta OHR-a ili 2,88 miliona eura, slijede Sjedinjene Američke Države koje osiguravaju 22 posto ili 1,16 miliona eura te Japan koji osigurava deset posto budžeta ili 530.000 eura.

“Ruska Ambasada u BiH obustavila je učešće u financiranju OHR-a zbog kršenja principa konsenzusa u radu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira i spremna je nastaviti isplate u dogovorenom iznosu nakon što se situacija u Odboru vrati konstruktivnosti”, saopćeno je 19. aprila iz Ambasade Ruske Federacije u BiH.

Iz Ambasade Rusije navode da je “Ruska Federacija jedan od svjedoka Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, te da je njen principijelni stav da se Christian Schmidt ne može smatrati visokim predstavnikom u BiH bez suglasnosti Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija”.

“Što se tiče financijskih aspekata, neviđeno kršenje principa konsenzusa u radu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira dovelo je do toga da je Rusija faktički isključena iz procesa donošenja odluka u ovom formatu, uključujući i budžetska pitanja. S tim u vezi, obustavljeno je učešće u financiranju OHR-a”, navodi se u saopćenju Ambasade Ruske Federacije u BiH.

Rusija protiv svih odluka OHR-a

Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini (BiH) od maja 2021. navodi kako ne prihvata Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH.

Objašnjavaju to činjenicom da su Ruska Federacija i Narodna Republika Kina bile protiv Schmidtovog izbora u Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Istog stava su i politički predstavnici Srba iz bh. entiteta Republika Srpska.

Ruska Federacija bila je protiv svih odluka OHR-a otkako je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio izmjene i dopune Kaznenog zakona BiH kojima se kriminalizira negiranje genocida i drugih ratnih zločina kao i glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca, u julu 2021.

To uključuje i posljednje odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta u vezi s državnom imovinom, kada je obustavio Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS-u do odluke Ustavnog suda.

Također je donio Izmjene i dopune Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, čime se zabranjuje entitetima ili drugim upravnim jedinicama da raspolažu državnom imovinom.

Protiv ovih odluka, osim Ruske Federacije, su iz vlasti RS-a.

Koja je uloga PIC-a?

Vijeće za provođenje mira u BiH (PIC) je nastalo u decembru 1995. godine, nakon što je potpisan Dejtonski sporazum koji je zaustavio rat u BiH.

Vijeće se sastoji od 55 država i predstavnika različitih međunarodnih organizacija, a Upravni odbor čine SAD, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Predsjedništvo EU i Evropska komisija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.

Oni na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu – osiguravajući financijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili izravno provodeći operacije u Bosni i Hercegovini.

Ruska Federacija zalaže se za ukidanje PIC-a, jednako kao i RS. Za to je potrebno da se ispuni pet ciljeva postavljenih 2008. godine. Među njima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava.

Osim ciljeva tu su i dva uslova od kojih je jedan, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ispunjen.

Drugi, podrazumijeva pozitivnu procjenu situacije u BiH od Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, čija većina članova smatra da BiH nije zrela za ovaj korak, što ukazuje na različite poglede na njen napredak.