Jermenija traži od UN-a hitan sastanak o Nagorno-Karabahu
Jermenija je zatražila od Vijeća sigurnosti UN-a da održi hitan sastanak u vezi sa pogoršanjem humanitarne situacije u otcijepljenom regionu Nagorno-Karabaha u Azerbejdžanu, većinom naseljenom Jermenima.
U svom pismu predsjedniku Vijeća sigurnosti od 11. augusta, jermenski ambasador u UN-u Mher Margarian rekao je da je narod Nagorno-Karabaha "na ivici potpune humanitarne katastrofe".
I Jermenija i separatističke vlasti u Nagorno-Karabahu saopštile su da Azerbejdžan blokira Nagorno-Karabah od decembra, što je rezultiralo nestašicom hrane, lijekova i energije.
Tenzije su dodatno eskalirale nakon što je Azerbejdžan u junu pooštrio blokadu na kontrolnom punktu postavljenom u aprilu na putu poznatom kao koridor Lačin, jedinoj vezi između Jermenije i otcijepljenog regiona, tvrdeći da su u vozilima Crvenog krsta otkrivene "razne vrste krijumčarene robe koja dolazi iz Jermenije".
Osvrćući se na blokadu, jermenski premijer Nikol Pašinijan rekao je 11. avgusta da zabrana isporuke humanitarne pomoći predstavlja "genocid".
Pašinijan je takođe upozorio Azerbejdžan na, kako je rekao, "poništavanje istorijske prilike za mir" između dvije južnokavkaske nacije.
Azerbejdžan negira blokadu Nagorno-Karabaha i nudi alternativnu rutu za snabdjevanje preko grada Agdama, koji se nalazi istočno od regiona i koji je pod kontrolom Bakua.
Međutim, separatistička vlada Nagorno-Karabaha odbila je tu ponudu, rekavši da je blokada koridora Lačin od strane Azerbejdžana kršenje sporazuma o prekidu vatre iz 2020. uz posredovanje Moskve, a koji je 5 kilometara širok pojas zemlje stavio pod kontrolu ruskih mirovnih snaga.
Grupa eksperata UN-a izdala je saopštenje 7. avgusta, izražavajući uznemirenost zbog tekuće blokade koridora Lačin od strane Azerbejdžana, za koju su rekli da je dovela do strašne humanitarne krize u Nagorno-Karabahu.
"Ukidanjem blokade, (azerbejdžanske) vlasti mogu ublažiti patnje hiljada ljudi u Nagorno-Karabahu i omogućiti nesmetan protok humanitarne pomoći civilnom stanovništvu", rekli su stručnjaci.
"Neophodno je osigurati sigurnost , dostojanstvo i dobrobit svih pojedinaca u ovom kritičnom vremenu."